Hrvatska narodna banka (HNB) kreditnim je institucijama izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, a bankama iznijela zahtjev da u internom postupku procjene adekvatnosti kapitala uključe sve rizike koji proizlaze ili mogu proizaći iz gotovinskih nenamjenskih kredita.
- Broj kredita raste, HNB pooštrava uvjete: 'Sve se riješi za pet minuta, a pitanje je što iza toga'
- Ministarstvo ugasilo savjetovališta: 'Očajni u potrazi za savjetom, građani nas zaustavljaju i na cesti'
Rast gotovinskih nenamjenskih kredita u protekle je dvije godine dao najveći doprinos jačanju zaduživanja kućanstava kod kreditnih institucija, čineći približno dvije trećine njegovog ukupnog povećanja.
Gotovinski nenamjenski krediti tijekom 2018. povećani su za 5,4 milijardu kuna, što uz zabilježeni rast od 2,9 milijarde kuna u 2017. i 1,7 milijardu kuna godinu ranije jasno ukazuje na značajno intenziviranje ovog oblika kreditiranja. Tako su na kraju 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita kućanstvima, u usporedbi s 33 posto dvije godine ranije.
Iako je ovo kreditiranje uglavnom u kunama i uz fiksnu kamatnu stopu, što donekle ograničava rizike, analiza koju je Hrvatska narodna banka provela krajem 2018. i početkom 2019. pokazala je kako kreditne institucije u Hrvatskoj pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambeno potrošačkoga kreditiranja. Tako banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.
Potencijalni rizici utoliko su veći što u posljednje dvije godine
najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s izvornim
rokovima dospijeća od deset godina, koji se u prosjeku odobravaju
i na mnogo veće iznose nego krediti s kraćim rokovima dospijeća.
Ovi krediti po svom karakteru i nisu pravi potrošački krediti,
već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita
(stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži, navode u
HNB-u.
Dodatan izvor rizika predstavlja činjenica da Hrvatski registar
obveza po kreditima (HROK) još uvijek nije nastavio s radom, pa
je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove
sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi.
Pooštravanje uvjeta novog kreditiranja
"Negativne posljedice daljnjeg brzog rasta takvih kredita mogle
bi se u cijelosti osjetiti tek u silaznoj fazi gospodarskog
ciklusa. Naime, brzo rastuća izloženost banaka nenamjenskim
gotovinskim kreditima bez zaloga dovodi do visoke akumulacije
kreditnog rizika, koji bi svojom materijalizacijom u situaciji
pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzrokovati snažan
porast neprihodonosnih kredita i veće gubitke banaka, ali i
oslabiti buduću potrošnju kućanstava", upozorava HNB.
Pooštravanjem uvjeta novog kreditiranja rast rizika u bankama se
može usporiti, a građane pritom usmjeriti na razboritost pri
zaduživanju. Za postizanje ovog cilja nužno je u većoj mjeri
ujednačiti kriterije za procjenu kreditne sposobnosti među
različitim vrstama kredita. Hrvatska narodna banka stoga je
izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih
kredita potrošačima, kojom kreditnim institucijama preporuča
opreznije uvjete novog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja,
posebno onog s duljim rokovima dospijeća, dok istovremeno potiče
potrošače na razboritost pri zaduživanju, piše
Poslovni dnevnik.
HNB preporuča kreditnim institucijama da za sve nestambene
kredite potrošačima s izvornim rokom dospijeća jednakim ili većim
od 60 mjeseci primjenjuju jednake kriterije utvrđivanja kreditne
sposobnosti tražitelja kredita kao što ih primjenjuju za stambeno
potrošačke kredite (odnosno, uzimanje u obzir minimalnih troškova
života koji ne mogu biti manji od iznosa propisanog Ovršnim
zakonom kojim se regulira iznos dijela plaće zaštićenog od
ovrhe).
Podsjećaju da HNB primjenjuje i druge mjere u cilju ograničavanja
rizika pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita, te je
tako u okviru supervizorskih ovlasti od banaka zatražio da u
svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne
gubitke po gotovinskim nenamjenskim kreditima, te svojim internim
propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih
bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima.
"Hrvatska narodna banka sustavno će pratiti uvjete odobravanja
svih kredita potrošačima te po potrebi prilagoditi opisane
mjere", poručili su iz HNB-a.
