NAJVEĆA UMJETNA VODNA AKUMULACIJA /

HEP će Livnu i Tomislavgradu korištenje vode iz Buškog jezera plaćati više od 4 milijuna eura godišnje

Image
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Akumulacija Buško jezero nastala je kao zajednički projekt Hrvatske i BiH 70-ih godina prošloga stoljeća

28.9.2021.
14:58
Goran Stanzl/PIXSELL
VOYO logo

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je izmjenom zakona povećao naknadu koju Hrvatska elektroprivreda (HEP) plaća za vodu iz Buškog jezera te bi Tomislavgradu i Livnu HEP ubuduće trebao plaćati oko 4,3 milijuna eura na godinu umjesto dosadašnjih 1,8 milijuna.

Kako je u utorak Hini potvrdio zastupnik Petar Galić, njegov prijedlog izmjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata u Federaciji BiH jednoglasno je jučer podupro Zastupnički dom Parlamenta Federacije, a da bi zakon stupio na snagu treba ga prihvatiti i Dom naroda Parlamenta toga entiteta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
IZETBEGOVIČ NAPAO HRVATSKU JER SE PONAŠA 'PATERNALISTIČKI' PREMA BIH: /

'Neka nam plate vodu iz Buškog jezera i ne grade most ispred nosa'

Image
IZETBEGOVIČ NAPAO HRVATSKU JER SE PONAŠA 'PATERNALISTIČKI' PREMA BIH: /

'Neka nam plate vodu iz Buškog jezera i ne grade most ispred nosa'

Upozoravanje dug niz godina

Akumulacija Buško jezero, koja je svojedobno bila najveća umjetna vodna akumulacija u Europi, nastala je kao zajednički projekt Hrvatske i BiH 70-ih godina prošloga stoljeća, a cilj je bio prikupiti vode s područja Livanjskoga i Duvanjskoga polja te ih usmjeriti prema hidroelektrani Orlovac koja se sada nalazi u sklopu HEP-a.

Predstavnici vlasti Tomislavgrada i Livna dugo su upozoravali kako je HEP godinama izdvajao premalo za obeštećenje, budući se pod vodom nalazi oko 5.700 hektara zemljišta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakonskim izmjenama HEP neće plaćati isključivo naknadu na temelju proizvodnje električne energije po kilovatsatu, nego i po potopljenom zemljištu.

Opstanak i ostanak stanovništva

“Smatramo da je postojeća naknada za korištenje vode iz Buškog jezera koju je plaćao HEP nepravedna budući je potopljeno oko 5.700 hektara obradivog polja. Sa sadašnjih oko 3,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 1,8 milijuna eura) HEP bi ubuduće, kada zakon stupi na snagu, plaćao oko 8,5 milijuna maraka”, rekao je Galić.

Po njegovim riječima, taj novac za proračun općina značajno bi pridonio opstanku i ostanku stanovništva u dvjema jedinicama lokalne samouprave iz kojih se godinama iseljava veliki broj ljudi, uglavnom Hrvata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo