- Kampanja za lokalne izbore povećali izbornu podršku HDZ-a, Most najveći gubitnik mjeseca
- Andrej Plenković najpozitivniji domaći političar slijedi predsjednica Grabar-Kitarović i Anka Mrak Taritaš
- Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, veliki porast izbora i Davora Bernardića
- Nastavak negativnog trenda ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, Hrvatski sabor na istoj razini, rast ocjene rada predsjednice
- Slučaj Agrokor već treći mjesec najvažniji događaj mjeseca, na drugom mjestu lokalni izbori
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u samom finišu kampanje pred drugi krug lokalnih izbora (od 01. do 03. lipnja), pokazalo da za 73 posto hrvatskih punoljetnih građana smatra da Hrvatska ide u krivom smjeru. Aktualni događaji oko stvaranja nove saborske većine, te kampanja za lokalne izbore utjecali su i na rejting političkih stranaka ali i domaćih političara.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34 posto (prema 30,8 posto iz svibnja). Tako je ova stranka nakon tri mjeseca negativnog trenda zaustavila pad rejtniga te se vratila na rezultat zabilježen u veljači. Vodeća opozicijska stranka, SDP je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježen rast izborne podrške te početkom lipnja bilježi izbornu potporu od 24,8 posto (prema 24,1 posto iz svibnja). Most je zadržao svoje treće mjesto sada s izborom od 7,2 posto (prije mjesec dana 10,2 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 6,1 posto (prema 7,6 posto iz svibnja). HNS je na petom mjestu s izborom od 3,0 posto (u odnosu na 3,6 posto iz prethodnog mjeseca).
HSS je na šestom mjestu sa svojim najvećim postizbornim rezultatom koji ovaj mjesec iznosi 2,9 posto (prije mjesec dana 2,3 posto). Slijedi skupina od sedam stranaka s izborom između jedan i dva posto: Pametno (2%), IDS (1,8%), Stranka rada i solidarnost BM 365 (1,7%), HSP AS (1,2%), HSU i HSLS (po 1,1%), te HDSB (1%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4%, dok je 9,8% neodlučnih. Iz pokazatelja o međumjesečnom kretanju izborne podrške stranke su grupirane u tri skupine. "Dobitnici" u međumjesečnoj usporedbi su sljedećih šest stranaka koje su zabilježile rast izborne potpore: HDZ (+3,2), SDP (+0,7), HSS (+0,6), BM 365 i HSLS (+0,3), HSP AS (+0,2). U skupini koju označavamo sa stagnirajućim rejtingom su IDS i HSU, osnodno stranke s istom izbornom podrškom kakva je bila i prethodni mjesec. Tri su stranke u skupini "gubitnika", koje su u međumjesečnoj usporedbi zabilježile pad izborne potpore: Most (-3,0), Živi zid (-1,6), HNS (-0,6) i HDSSB (-0,2).
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 16,3 posto (u odnosu na 20,8 posto iz svibnja). Drugo mjesto drži "Nitko" (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 15,8 posto (prema 13,8 posto iz svibnja). Na trećem je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović s 11,6 posto izbora (prema 7,6 posto iz svibnja). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 9,4 posto (u svibnju 9,8 posto), dok je na petom mjestu bivši predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov s izborom od 4,9 posto (prije mjesec dana 7,3 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,9 posto), IvanPernar (4,6 posto), Davor Bernardić (3,2 posto), Milan Bandić (3,2 posto) i ZlatkoHasanbegović (2,5 posto).
I vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drži hrvatski premijer AndrejPlenković s izborom od 22,2 posto (prije mjesec dana 18,5 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 9,1 posto (prije mjesec dana 7,9 posto). Treće mjesto zauzima Tomislava Karamarka koji bilježi izbor od 7,5 posto, a slijedi Davor Bernardić s izborom od 7,4 posto (u svibnju 5 posto). Božo Petrov je na petom mjestu s izborom od 7,1 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 12,2 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zoran Milanović (6,7%), Kolinda Grabar Kitarović (4,7%), Ivo Sanader i Milorad Pupovac (po 4,0%) i Zlatko Hasanbegović (3,2%).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog ne-optimizma) podupire 18,1 posto građanki/građana u odnosu na 16,6 posto iz svibnja. U ovomjesečnom istraživanju 73 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 76 posto iz svibnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,9 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 55,2 posto (u svibnju 54,7 posto), dok je među glasačima vodeće oporbene stranke SDP taj udio značajno niži i iznosi svega 3,2 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u osmom mjesecu mandata iznosi 35,1 posto (prema 35,5 posto iz prethodnog mjerenja iz svibnja). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 51,2 posto (prema 51 posto iz svibnja). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju je dobila stabilnu dvojku s prosječnom ocjenom od 2,24 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,28). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,30), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,45).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,07 (u odnosu na 3,00 koliko je izmjereno početkom svibnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,05 (jednako kao i prethodni mjesec).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor je treći mjesec zaredom, unatoč političkoj krizi i kampanji za lokalne izbore, zabilježio uvjerljivo najveći izbor koji sada iznosi 48,5 posto (prije mjesec dana 44,9 posto). Na drugom je mjestu kampanja za lokalne izbore i prvi krug izbora s 20 posto, dok je na trećem mjestu kriza vlasti s izborom od 16,5 posto. Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 2 posto.
