Građani koji će uskoro u mirovinu mogli bi se suočiti s neobičnom dvojbom: ako žele da im dio mirovinske štednje bude odmah isplaćen, morat će pristati na to da u budućnosti imaju manje mirovine.
Pred sam kraj priprema mirovinske reforme, koalicijski partneri HNS i HDZ suglasni su da osiguranici 2. mirovinskog stupa mogu dobiti 27 posto dodatka na mirovinu samo ako se vrate u prvi. A da ne bi ispalo kako nemaju izbora, ljudima koji zadrže mirovine 2. stupa, omogućila bi se jednokratna isplata 10 ili 20 posto mirovinske štednje u trenutku umirovljenja, piše Večernji list.
"Drugi stup nije kasa uzajamne pomoći"
Takva jednokratna isplata ne bi se priznala povratnicima u prvi stup, koji moraju sa sobom donijeti kompletnu mirovinsku štednju, čija je trenutačna vrijednost 96 milijardi kuna. Povratnicima će se mirovina računati kao da 2. stupa nije ni bilo, a novac koji donesu bit će korišten za pokrivanje tekućih mirovinskih obveza, pa i isplatu 27 posto dodatka. Prije nego što je lansiran prijedlog o jednokratnoj isplati, u vladi su procjenjivali da će, bez proširenja dodatka i na 2. stup, dvostupnu mirovinu zadržati samo tri posto zaposlenih. To su ljudi koji zarađuju oko i iznad 20 tisuća kuna te su njihove uplate dovoljno velike da nadoknade 27 posto gubitka na dijelu mirovine iz prvog stupa, piše Večrnji list.
Naime, osoba koja mjesečno zarađuje oko 20 tisuća kuna neto mogla bi trenutno na svom mirovinskom računu imati oko pola milijarde kuna, pa bi to za tu skupinu bio znatan novac.
"Ne vidim čemu služi taj stimulans. Drugi stup nije kasa uzajamne pomoći da se iz njega isplaćuje novac. To je dio obveznog mirovinskog sustava koji je osnovan da bi isplaćivao mirovine", kaže sindikalistica Ana Miličićević-Pezelj za Večernji list.
Ponuda riskantna poput dobrovoljnih otpremnina
Miličević-Pezelj smatra da bi se i slabije plaćeni mogli odlučiti prihvatiti ponudu i uzeti novac na štetu budućih mirovina, a zatim ga potrošiti i naći se u nevoljama jer, kaže, nitko ne znakoliko će živjeti. Nju ova ponuda-mamilica podsjeća, kaže, na dobrovoljne otpremnine zbog kojih su mnogi prihvaćali otkaze pa se našli na cesti nakon što su potrošili novac.
Inače, odredba o jednokratnoj isplati 10 posto štednje iz drugog stupa bila je dio izbornog programa HDZ-a iz 2016. gdje je opisana kao "osiguranje međugeneracijske pravičnosti i jednakosti". No i HDZ bi isplatu dopustio samo ljudima čija će buduća mirovina, bez tog dijela, biti iznad 40 posto prosječne neto plaće, odnosno trenutno iznad 2500 kuna.
Prema izračunu, prosječno plaćeni 55-godišnjak koji već 16 godina uplaćuje u drugi mirovinski stup na svom bi računu mogao imati oko 160 tisuća kuna. Za sedam godina, kad stekne prve uvjete za mirovinu, njegova bi štednja mogla biti oko 240.000 kuna, a za jednokratnu isplatu imao bi oko 50 tisuća kuna. No, s tom plaćom buduća bi mu mirovina bila 500-600 kuna manja bez te isplate, piše Večernji list.
