Najnovija mirovinska reforma donosi tri prijedloga o kojima će se u javnosti od ponedjeljka raspravljati, piše Večernji list. Prvi među njima stiže iz ladice HNS-a i po njemu će osim povrata u prvi stup i ostanka u drugom stupu (bez 27% dodatka na mirovinu), generacije rođene prije 1962. godine dobiti i treću mogućnost – pravo da u trenutku umirovljenja dobiju na ruke 20% svoje mirovinske štednje iz drugog stupa.
Prema tome, osoba koja na svom privatnom računu ima 300 tisuća kuna moći će dobiti njih 60.000 dok je joj se ostatak isplaćivati mirovinom. Oni koji se vrate u prvi stup tu jednokratnu uplatu neće moći dobiti.
Večernji list piše kako se procjenjuje da će mirovinu iz drugog stupa tražiti samo tri posto građana i to onih koji zarađuju više od 20 tisuća kuna neto.
Lažni izbor
Prema mišljenju stručnjaka za mirovinski sustav Danijela Nestića, HNS-ov prijelog je zapravo lažan izbor jer on za 97 posto radnika znači svjestan pristanak na trajno nižu mirovinu. "Nezgodno je to reći, ali prijedlog je dobar samo za ljude na samrti", zaključuje pritom, piše Večernji.
Kad je riječ o 245.000 postojećih umirovljenika i to onih koji koriste najnižu mirovinu može se očekivati povišica od tri posto. Njihova je mirovina 1519 kuna, a već su dobili doplatu do najniže mirovine jer im je plaća bila između minimalne do najviše 75 posto prosječne plaće. No, Nestić tu primjećuje kako ta mirovina nije vezana uz socijalni status pa će se tako dogoditi da država novac potroši i na one kojima povišica, u socijalnom smlislu, ne treba.
Treća novost bila bi uvođenje nacionalne mirovine. Odnosila bi se na one građane koji nemaju minimalnih 15 godina staža ili nikad nisu radili.
Kazna za one koji dulje rade
Večernji list piše kako žene koje su ove godine otišle u prijevremenu mirovinu s 36 i muškarci s 38 godina staža imaju 2505 kuna prosječne mirovine, što je povoljnije nego što će biti iduće godine u slučaju da prođe prijedlog mirovinske reforme. Još ove godine visina umanjenja vezana je uz duljinu staža te je ono manje za radnike i radnice s više staža i iznosi od 0,10 do 0,34 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o stažu.
Odustaje se od blažeg pristupa prema ljudima s više staža i svima se neovisno o stažu mirovina za svaki mjesec umanjuje za 0,34 posto, odnosno 4,08 posto po godini, a najviše 20,4 posto za pet godina.
