To je projekt kojeg se prihvatio ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, koji je bio gost RTL Direkta.
Na prošloj sjednici Vlade donijeta je načelna odluka da se krene u privatizaciju HAC-ONC-a. U kojoj je sad fazi realizacija te odluke?
Poduzeti su koraci koje se tiču odluke Vlade, imenovanja CERP-a da pokrene sam postupak izbora aranžera, dakle jedna formalna odluka. Sada Ministarstvo financija i Ministarstvo pomorstva zajedno razgovara s Europskom komisijom i njoj pokazujemo da nismo odustali od monetizacije. Ona u principu mora dati suglasnost HAC-u tj. odobrenje da se može i dalje zaduživati. Nevezano o samom početku i završetku procesa IPO-a, početkom sljedeće godine stiže 5,1 milijarda kuna na naplatu, što znači da Komisija mora dati odobrenje da poslije banke mogu financirati dug.
Prva je primjedba da ovaj proces traje jako dugo, da nosi jako puno rizika i da je neizvjesno kako će investitori kojima dugujemo više od 4 milijarde eura reagirati. Hoće li oni možda poslati na naplatu neke svoje kredite jer se mijenjaju uvjeti ugovora?
Ajmo se malo prebaciti na privatni sektor, samo da napomenemo da je recimo Agrokor tri godine kupovao Mercator. Dakle, ni jedna ovako složena transakcija se ne može završiti preko noći. Prednost ovog IPO modela je da su upravo kroz prethodni model, također monetizacije, osim samog inicijalnog izdavanja dionica, pripremljeni svi ugovori i dokumenti koji reguliraju buduće upravljanje sa samim društvom. Ali preduvjet cijele ove priče da bude uspješna je prije svega dobra priprema HAC-ONC-a, poduzeća koje se bavi održavanjem i naplatom, za početak IPO-a. Tu smo zajedno Ministarstvo finacija, naglašavam zajedno jer je to primarno pitanje javnog duga i deficita, Ministarstvo pomorstva, Državni ured za upravljanje državnom imovinom i CERP razgovarali i dogovorili sa Svjetskom bankom da nam ona bude puna podrška u samom projektu koji se sastoji od tri faze. Prva faza je restrukturiranje duga koji ostaje, druga je restrukturiranje HAC-ONC-a i treća je dobra priprema IPO-a samog HAC-ONC-a. Nama je cilj nakon razgovora s Europskom komisijom i Svjetskom bankom pripremiti dobar portfilj kako bi sam IPO HAC-ONC-a bio uspješan i kako bi se riješili svi mogući rizici.
I Svjetska banka i investitori, a i Vi ste bili za prvi model koji je podrazumijevao davanje autocesta u koncesiju?
Zbog 500.000 potpisa građana RH. Mislim da svaka vlada treba saslušati svoje građane. Iako ću opet ponoviti - nažalost je vladala potpuna pomutnja i argumenti nisu mogli prodrijeti od galame. To mi je žao.
Mijat Stanić i sindikati vode proces privatizacije. Ako će Mijat Stanić odlučivati o modelu privatizacije, dajte mu da vodi Vladu!
Nećemo mu dati da vodi Vladu. Kao Vlada slušamo građane i kod plana B. Imamo dodatan benefit, a to je da očekujemo da mirovinski fondovi, u kojima je većina novca hrvatskih građana, budu dominantni i da na taj način osiguravamo buduće mirovine građanima. Plus 250 milijuna kuna poreza na dobit koji sada ne postoji i plus rekonstruiranje HAC-ONC-a.
Druga primjedba je da ste konzultante za plan A platili 10 milijuna kuna i da je sada taj novac bačen u vjetar.
Za bilo koju golemu transakciju koja se događa za državu ne može proći bez konzultanata. To javna uprava ne može sama napraviti nigdje na svijetu.
Svi se boje da će novi vlasnik odmah povećati cijenu cestarine jer normalno da ga zanima dobit, a ne javni interes, a autoceste se svugdje na svijetu grade zbog javnog interesa.
Država ostaje dominantno vlasnik i bez države se neće moći određivati cestarine. Nije nam u interesu da se dižu cestarine osim za korekciju inflacije, što je normalno svuda u svijetu.
U zakonu stoji da Sabor može izmijeniti Ugovor o upravljanju HAC-ONC-om, drugim riječima može ga i poništiti, zašto bi ja kao investitor ili građanin kupio dionicu ako će doći recimo HDZ-ova vlada i reći 'to sad ne vrijedi'?
Morat ću Vas ispraviti, to piše u prijedlogu zakona. Javna rasprava je završena, vidjet ćemo kako će izgledati konačan zakon kada dođe u Sabor, ali vjerojatno to neće pisati.
Sutra vam u posjet dolazi europska povjernica za promet, gdje je zapelo s projektom Peljškog mosta?
Ne, to nije pitanje za prometne politike, nego pitanje regionalnog razvoja. Projekt Pelješkog mosta ide kako je zacrtano. Do kraja mjeseca dobit ćemo studiju izvodljivosti, sada imamo samo draft. Nakon toga ide studija utjecaja na okoliš i Hrvatske ceste, kao nositelji projekta, koncem rujna ili koncem listopada raspisat će natječaj za izgradnju Pelješkog mosta.
Izgradnja Pelješkog mosta mogao bi početi par dana uoči izbora?
Pitanje je kada će biti izbori.
