Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je u četvrtak u Saboru da sada imaju i veću mogućnost održavati stabilnosti tečaja kune i ukupnog financijskog tržišta nego što je to bila krajem 2019. godine.   

"U ovom trenutku su međunarodne pričuve HNB-a samo malo niže nego što su bile na kraju drugog polugodišta 2019. Ako uzmete da imamo i tzv. Swap aranžman sa Europskom središnjom bankom, koji nije limitiran, naša mogućnost održavanja stabilnosti tečaja kune i ukupnog financijskog tržišta je i veća nego što je bila krajem 2019. godine", rekao je Vujčić govoreći o djelovanju HNB-a tijekom pandemije koronavirusa. 

Podsjetio je i da je u ožujku ove godine, pojavom pandemije koronavirusa, došlo do neizvjesnosti što će se događati s gospodarstvom te je došlo do velike nervoze na svim tržištima. Također, došlo je i do toga da su građani počeli povlačiti novce iz fondova, što je uzrokovalo i krizu na tržištu domaćih vrijednosnih papira i prijetilo je vrlo snažnim padom cijene hrvatskih obveznica te rastom kamatne stope po kojoj se zadužujemo.

To je, upozorio je,  moglo zaprijetiti i povlačenjem depozita iz banaka. Vujčić je rekao i da je u isto vrijeme krenula supstitucija kunskih depozita u eurske, a HNB-u su u šest tjedana međunarodne pričuve pale za 2,8 milijardi eura.

Vujčić je izrazio zadovoljstvo što su u travnju s Europskom središnjom bankom dogovorili tzv. Swap aranžman što je povećalo "vatrenu moć" monetarne politike te je došlo i do prekida špekulacija protiv kune i poboljšalo uvijete financiranja na domaćem tržištu.

Podnoseći Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2019., Vujčić je rekao i da je cijelu prošlu godinu obilježio  solidan rast BDP-a iako se u drugoj polovini rast gospodarske aktivnosti, koji je iznosio 2,7 posto, blago usporio u odnosu na prvo polugodište 2019. Naveo je i da je povećanju realne gospodarske aktivnosti najviše pridonijelo povećanje ukupnog izvoza uz  istodobno snažno usporavanje rasta uvoza robe i usluga. Također, pozitivan doprinos gospodarskom rastu dale su i sve sastavnice domaće potražnje, poglavito osobna potrošnja. 

Tijekom rasprave saborski klubovi HDZ-a, SDP-a, Domovinskog pokreta, Mosta i Zeleno-lijeve koalicije, uz nekolicinu zamjerki, podržale su izvješće.  Navodeći kako će Klub Domovinskog pokreta podržati izvješće, Vesna Vučemilović upozorila je kako nas hvaljenje vođenje javnih financija neće izvući iz deficita koji se opasno približava iznosu od pet posto BDP-a, a javni dug nam je na 330 milijardi kuna tj. 85,3 posto BDP-a.

Izrazila je zadovoljstvo što se Vujčić osvrnuo na stanje u ovoj godini pohvalivši reakciju HNB-a u trenutku kada je počela pandemija koronakrize. Upozorila je i da se od početka pandemije koronavirusa broj nezaposlenih povećao za 50.000 ljudi podsjetivši i da je Domovinskom pokretu neprihvatljivo ukidanje kvota za strane radnike kroz prijedlog Zakona o strancima.

Lalovac: Dugoročno problem za mirovinske fondove

Boris Lalovac (klub SDP-a) upozorio je da će dugoročno biti problem za mirovinske fondove koji će isplaćivati mirovine jer su kamate sve niže. Upitao se i što će stvoriti budući ekonomski rast jer su instrumenti monetarne politike došli do svojih limita, a 60 posto BDP-a generira potrošnja pučanstva. Naveo je i da je građevina jednim djelom kompenzirala i pad u turizmu te ima vrlo velik utjecaj na gospodarstvo kroz stanogradnju.

Tomašević (Zeleno-lijevi blok) upozorio je na potpuno neprimjerenu ekonomsku strukturu hrvatskog gospodarskog i financijskog sektora za izazove 21. stoljeća, na manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom koji se produbio u drugom polugodištu prošle godine te snažno usporavanje izvoza robe. Upozorio je i kako se iz izvješća vidi kako program subvencioniranja stanbenih kredita izravno utječe na rast cijena nekretnina, a ne grade se javni stanovi za najam, što rade druge članice EU i čime utječu na cijene najma stanova. Tomašević je ponovio i njihov stav o potrebi široke javne rasprave vezano uz ulazak u eurozonu.

I Zvonimir Troskot (klub Mosta) smatra da Hrvatska ne bi trebala preuzeti euro u ovom trenutku jer smo sada u svakom aspektu nekonkurentni zemljama eurozone.