Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić komentirao je rekordan pad BDP-a od 15 posto u drugom kvartalu, rekavši kako ga to nije previše iznenadilo. "To je više-manje u skladu s onim što se događa u Europskoj uniji gdje je prosječan pad BDP-a bio 14 posto. "Ono što je malo više palo od očekivanja je osobna potrošnja", kazao je Vujčić za Novu TV.
"Osobna potrošnja je prvenstveno posljedica stanja na tržištu rada, odnosno toga koliko su ljudi sigurni u svoje zaposlenje i dohodak i onoga što gledaju da će se dogoditi idući kvartal ili do kraja godine. To su očekivanja potrošača. Ako su očekivanja potrošača dobra, onda će biti i osobna potrošnja. Ako ne - onda se ljudi 'stisnu', ne troše, štede, to je prirodno ponašanje", objasnio je.
'Najlošije vrijeme je iza nas'
Smatra kako ne treba plašiti ljude prognozama što bi moglo biti u slučaju drugog vala koronavirusa. "Treba biti realan i kazati da je najlošije iza nas u smislu drugog kvartala kad smo imali lockdown, kad je sve stalo. I u trećem kvartalu ćemo imati kroz turizam posljedicu na smanjenje BDP-a u odnosu na prošlu godinu, ali se obnovila gospodarska aktivnost, sve radi", kazao je Vujčić.
Navodi i da se ne vidi rast nezaposlenosti na razinama u doba krize 2009., 2010. i 2011. godine. "Ne treba previše strašiti ljude", poručio je
Na pitanje što s kreditima, kaže kako su u ovom trenutku kamatne stope na povijesno najnižim razinama. "Ako gledate kredite poduzećima, oni su kratkoročni kunski krediti s tri posto kamata", rekao je Vujčić.
"Banke ocjenjuju kreditnu sposobnost onoga kome daju kredit. Ako vjeruju da će ga moći vratiti - dat će mu ga, ako procijene da neće moći vratiti, neće mu dati kredit", naglasio je.
'Krediti se mogu reprogramirati'
"Krediti i poslovanje se uvijek mogu i reprogamirati. Ono što se događalo i tijekom prošle krize, kroz različite mehanizme su uvijek dovodili do nekakvog restrukturiranja onih koji ne mogu preživjeti", dodaje.
Kaže kako se broj tvrtki koje više ne mogu dobiti kredit povećao.
"Ovakva kriza povećava broj tvrtki koje imaju problem s kreditnom sposobnošću zbog toga što im je pogođeno djelovanje ovako velikom krizom kakvu imamo", objasnio je.
Broj tvrtki u moratoriju se povećao. "S krajem srpnja došli smo na razinu od više od 57 milijardi kuna zatraženih moratorija. Od njih je odobreno 80 posto, 13 posto je odbijeno, a ostatak je u postupku", rekao je i dodao da je 75 posto onih koji su tražili moratorij građani.
Stabilan tečaj kune
Što se tiče tečaja kune, kaže da možemo biti opušteni što se toga tiče. "Imali smo pritisak u trećem i četvrtom mjesecu kad smo jako puno intervenirali. 2,8 milijarde eura smo napravili intervencija. Tada su rezerve pale na 15,7 milijardi, sada smo ih opet povećali na 18 milijardi. Uz to, banke imaju šest milijardi još dodatnih rezervi", kazao je i dodao kako su tu još dodatne dvije milijarde povezane uz središnju europsku banku.
Navodi da za tečaj kune nema straha do uvođenja eura.
Državi zasad ne treba pomoć
Vujčić je izjavio i kako je u ovom trenutku država sama isfinancirala svoje potrebe do kraja godine. "Nema takve potrebe do kraja godine. Mislim da je jako dobro - otkupljujući 18 milijardi kuna državnih obveznica, kreirajući 20 milijardi dodatne likvidnosti, omogućili smo da država to napravi. A država je svojim zaduživanjem u inozemstvu nama omogućila da ponovno povećamo međunarodnu pričuvu. Praktički smo ovu godinu makroekonomski zatvorili na taj način", objasnio je
Što se tiče uvođenja eura, kaže kako bi ga mogli dobiti 2023., a najkasnije 2024. godine, prenosi Dnevnik.hr.
