Česta puknuća cjevovoda i loše stanje komunalne infrastrukture bile su teme sinoćnje emisije HRT-a Otvoreno. Gubici od 50 posto sramota su glavnoga grada koji u modernizaciju vodovodne mreže s obzirom na kritično stanje ulaže tek mrvice. Znatnim poskupljenjem tekućine bez koje života nema pokušat će se namaknuti novac kojim bi se stvari pomaknule s mrtve točke. No, razrađenog projekta obnove infrastrukture još nema.
O spomenutim su temama u Otvorenom pričali Damir Bakić, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (Možemo!), Mislav Herman, potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine (HDZ), Renato Petek, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (SDP) te prof. dr. sc. Vladimir Andročec, član Uprave akademije tehničkih znanosti, stručnjak za hidrotehniku.
Toliki gubici nisu prihvatljivi
Prof. Andročec je rekao da je evidentno da gubici u vodoopskrbi - u zagrebačkom vodovodnom sustavu od 50 posto nisu prihvatljivi i da moraju biti znatno manji.
"Europska direktiva o vodoopskrbi otprilike predviđa 15 - 20 posto. Danska, primjerice, šest posto. Svojevremeno sam razgovarao s direktorom berlinskog vodovoda, on se čudi gubicima jer su njihovi do tri posto. Ti gubici moraju biti manji i gubi se ogroman novac jer mi velike količine zdrave pitke vode, to je i ekološki problem, dižemo, trošimo električnu energiju za to dizanje, transport kroz cijevi, trošimo na ljude i opremu oko cijelog tog sustava i onda to ode natrag u podzemlje. I ako izračunamo da Zagreb pumpa 120 milijuna kubika godišnje, 60 milijuna ode u podzemlje. Kad to pomnožite s cijenom samo dizanja vode i potreba održavanja sustava - to je otprilike pola eura, to je 30 milijuna eura koji se izgube, a netko mora to platiti", istaknuo je.
"Zagrebački vodoopskrbni sustav je vrlo složen i tehnološki i ekološki. On se ne sastoji samo od cijevi, već od sustava vodocrpilišta, njih osam, a onda se kroz cjevovode voda distribuira potrošačima. Imamo 6 vrsta cijevi. Od starih cementno - azbestnih, starih 70, 80 godina do novih. Tlačno opterećenje tih cijevi je varijabilno. Posebno je problematično to što danas sve više gradimo na sljemenskim obroncima i moramo sve više dizati te cijevi. Zbog većeg tlaka dolazi do češćeg pucanja cijevi, propuštanja na ventilima, prelijevanjima", rekao je.
Nužna obnova
"Mi danas u Zagrebu nemamo hidraulički uravnotežen vodoopskrbni sustav jer nemamo sredstava da bi mogli napraviti jedan moderni sustav koji može biti daljinski upravljan kako bi se moglo odmah odgovoriti na poremećaje. Jedna od metoda koje danas imamo je uspostava DMA zona. To su zone manjeg opsega na kojima se mjere tlakovi i protoci. Imamo ih 19 u Zagrebu, priprema se 15, a trebalo bi ih još 40 da bi mogli kompletno svime upravljati. Ali moramo imati sustav daljinskog upravljanja", naglasio je prof. Andročec.
"Druga važna stvar je da moramo upravljati s opremom - s cijevima, ventilima te imati sustav daljinskog upravljanja tim dijelom", dodao je.
Bakić je rekao da je cjelokupna obnova naše vodne infrastrukture apsolutno nužna.
"Mislim da je ona vrlo hitna. Nije razlog samo taj što imamo enormne gubitke, nego što je ta infrastruktura stara u prosjeku 50 godina, mnoge magistralne cijevi starije od 70 godina, a ima ih i preko 100 godina. One pucaju iz tjedna u tjedan, imamo gejzire u Zagrebu, opasnost i za ljude i za imovinu. Ovakvo stanje ne možemo više tolerirati, nužan je cjelovit, kompletan zahvat", istaknuo je.
Herman je rekao da je Vlada RH u Zagreb za cijenu energenata "upumpala" više od milijardu eura sredstava.
"Cijena struje se usko veže i uz cijenu vodovodnih usluga. Kao drugo, grad Zagreb raspolaže rekordno velikim proračunom od 16,6 milijardi kuna tj. 2,2 milijarde eura ove godine. Prema tome pametnom i racionalnom preraspodjelom internih sredstava to se napraviti može. Kao treće i gradonačelnik Tomašević, a sada i gospodin Bakić govore neistine. Kako možete opravdavati dizanje cijene od 15 posto za projekt koji još ne postoji i za koji niste sigurni da ćete ga dobiti", upitao je.
'Projekt nije spreman'
Dodao je da je projekt načelno zamišljen, ali nije još odobren od strane nadležnog ministarstva. "A jednog dana kada i bude odobren, upoznati sa sadašnjom sposobnošću gradske vlasti kako možemo biti sigurni da će ta sredstva i biti povučena", upitao je.
Rekao je da je načelno zamišljeno da EU pokriva 70 posto troškova, a 30 ide na "ostale". "'Ostali' su, uz Zagreb, Ministarstvo gospodarstva i Hrvatske vode. Mi još ne znamo koji će biti omjeri, jer još uopće nisu dogovoreni", naglasio je.
Petek je rekao da projekt "definitivno nije spreman". "On neće biti spreman još godinu dana da se za njega uopće aplicira. Naime, nisu napravljene dvije studije koje su nužno potrebne. Jedna za izvodljivost, a druga za zaštitu okoliš. prethodna vlast, u kojoj je participirao gospodin Herman, nije se toliko zalagala da se riješi ovaj problem. Drago nam je da se sad zalažu, da postoji politička volja. Da ne gradimo fontane jer imamo fontane ispod zemlje. Jedno puknuće dnevno. To je financijski izuzetno teško podnijeti i funkcionirati na taj način. Bilo kakvo ulaganje je nasušno potrebno i veseli da se kreće u tom smjeru", istaknuo je.
