Saborski zastupnik Nikola Grmoja (Most) pozvao je u utorak hrvatsku Vladu da osigura umirovljenicima i socijalno ugroženim skupinama građana naknadu troškova za DVB-T2 uređaje te kritizirao ideju da se u vrijeme dok koronavirus "hara" državom, prelazi na novi tv signal.
"U vrijeme dok nam državom i svijetom kad hara koronavirus, dok bilježimo rekordan broj zaraženih, neki se genijalac dosjetio da bi bilo pravo vrijeme za prelazak na novi tv signal famozni DVB-T2 signal", rekao je Grmoja u saborskom govoru na slobodnu temu te upozorio kako to najviše pogađa umirovljenike.
U vrijeme kad bi nam umirovljenici morali biti doma i čuvati se zaraze, mi ih "tjeramo" da izlaze u trgovine tražeći DVB-T2 prijemnike i prikladne kabele, kazao je zastupnik, napominjući da se na novi signal prelazi u trenutku kad je počela sezona grijanja koja za građane znači dodatni trošak.
Mnogi nemaju 300-tinjak kuna
"Nikome nije palo na pamet da mnogi građani nemaju 300-tinjak kuna za uređaje i kabele kako bi mogli pratiti tv program koji im je jedini izvor informacija", kazao je i podsjetio da su prijašnje vlade u sličnim situacijama vodile računa o najsiromašnijima, svima kojima je takav trošak ozbiljan udar na kućni budžet.
Boška Ban Vlahek (SDP) poručila je da dostupnost zdravstvene zaštite mora biti jednakomjerna, a politika zdravstvenog sustava jednaka prema svima.
"Nema jednakih i jednakijih, sjevera i juga, naših i vaših", istaknula je zastupnica i ustvrdila da to u stvarnosti i nije tako. Tijekom ove godine Vlada, odnosno HZZO odlučio je isplatiti 1, 2 milijarde kuna zdravstvenom sustava da podmiri dugove veledrogerijama, pri tom je netko dobio više stotina milijuna kuna, netko desetak, a netko ni lipe", izjavila je pitajući se po kojem su kriteriju raspodijeljena ta sredstva.
Nagrađuje li HZZO neplatiše, a kažnjava one koji koliko-toliko uredno ispunjavaju svoje obveze, na koji će se način raspodijeliti ostatak novaca predviđen nakon usvajanja rebalansa proračuna? upitala je. Rješenje, kaže, vidi u jasnim kriterijima, vidljivim ciljevima, mjerljivim rezultatima, kontroli javnih financija, efikasnosti. Tim pristupom ćemo i zdravstveni sustav spriječiti od daljnjeg gomilanja dugova, poručila je Ban Vlahek.
Hrvoje Zekanović (HS) podsjetio je da Hrvatski suverenisti danas obilježavaju svoj prvi rođendan. Na zadnja dva izborna ciklusa (europskim i parlamentarnim izborima) bili smo treća snaga, pohvalio se i naveo kako su Suverenisti nastali kao odgovor na globalizam.
Potrebni smo hrvatskom društvu i politici, od drugih stranaka se razlikujemo po tome što smo jasni, nismo sivi, ni mutni po svim pitanjima koji dijele hrvatsko društvo, za suverenu smo državu Hrvatsku, protiv smo uvođenja eura, za zaštitu smo života od začeća, bez onoga 'ali', naglasio je zastupnik.
Stoji projekt regionalnih centara kompetentnosti
Katarina Nemet (IDS) upozorila je na probleme Projekta razvoja regionalnih centara kompetentnosti vezanom uz strukovno obrazovanje i vrijednom više od milijarde kuna, za koji su sredstva osigurana iz europskih fondova. "Ovaj projekt je neobjašnjivo u jednom trenutku stao, nakon što je u njegovoj prvoj fazi već utrošen dio sredstava u infrastrukturu, sada su školama ruke vezane", kazala je Nemet, napominjući da je apsurd tim veći što novac nije problem.
Problem je da škole ne mogu i ne smiju trošiti novac dok im ne stignu upute MZO o modelu isplate plaća i naknada djelatnicima koji će se dodatno angažirati na projektu, kazala je i pozvala premijera i resornog ministra da reagiraju u najkraćem roku na taj problem i omoguće tisućama srednjoškolaca da u svojim školama zakorače u 21. stoljeće
Glavak: Konkurentnost i 5G tehnologija prilika za 700.000 novih radnih mjesta
Zelena i digitalna tranzicija i jačanje konkurentnosti europske industrije pružaju priliku za otvaranje 700.000 novih radnih mjesta do 2030., istaknula je hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak.
Glavak je u ponedjeljak sudjelovala na panelu #DigitalBrunch: Europa, konkurentnost i 5G tehnologije, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Glavak se u svojem obraćanju posebno osvrnula na novu industrijsku strategiju za Europu te dezinformacije u vezi s 5G tehnologijom.
Kao izvjestiteljica za mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) o novoj industrijskoj strategiji, Glavak je objasnila što donosi njezina primjena.
“Strategija će biti motor pokretač konkurentnosti Europe i njene strateške autonomije. Tri su promjene koje će preobraziti industriju EU-a, ojačati mala i srednja poduzeća te omogućiti Europi da postane održiva i konkurentna: zelena i digitalna tranzicija te globalna konkurentnost”, kazala je, po priopćenju Ureda za odnose s javnošću EPP-a.
Cilj strategije je dvostruki prijelaz prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom liderstvu.
Mobilizirat će se 100 milijardi eura za pravednu tranziciju regijama s velikim intenzitetom ugljika.
Primjenom načela kružnoga gospodarstva moguće je do 2030. diljem EU-a otvoriti 700.000 novih radnih mjesta, a u sljedećih pet godina 120 milijuna Europljana morat će se dodatno usavršiti ili prekvalificirati.
Očekuje se da će takav napredak otvoriti više od milijun radnih mjesta do 2030., a već sada u Europi postoji milijun nepopunjenih radnih mjesta za stručnjake u području digitalne tehnologije, po podacima Europske komisije.
“U Europskom parlamentu i na Odboru govorimo da Europa mora ubrzati ulaganja u istraživanje i uvođenje novih tehnologija. Pred nama je velik posao za koji je bitno imati jasnu financijsku perspektivu. Moramo razmišljati na koji će način tehnologija pomoći u potpuno novom oblikovanju naše budućnosti”, kazala je Glavak.
O 5G tehnologiji treba govoriti na temelju znanstvenih saznanja
Iako studije na europskoj razini predviđaju da bi primjena 5G tehnologije mogla povećati produktivnost u prosjeku za više od šest posto i to u poljoprivredi, javnom sektoru i proizvodnji, što je posebno važno za Hrvatsku, velik je komunikacijski posao pred onima koji će tu tehnologiju pružati na tržištu.
Glavak je poručila da o 5G tehnologiji treba govoriti na temelju znanstvenih saznanja i pouzdanih informacija, upozorivši da dezinformacije mogu nanijeti gospodarsku štetu.
Istaknula je nužnost koordiniranog informacijskog odgovora na razini cijele Europe, koji uključuje jedinstvenu komunikacijsku strategiju koja će građanima pružiti pouzdane informacije o 5G tehnologiji.
“Umrežavanjem te korištenjem postojećih komunikacijskih kanala i tehnologija trebamo se zajednički suprotstaviti djelovanju aktera koji se protive digitalnom razvoju našeg kontinenta”, poručila je.
“Dezinformiranje se na začuđujuće i zastrašujuće načine pojavljuje u javnom prostoru. Svjesne toga, 15 država članica, među kojima i Hrvatska, poslalo je pismo Europskoj komisiji u kojem je upozorilo da raste aktivnost tzv. anti-5G pokreta diljem EU-a. Osim dezinformacija, bilo je i slučajeva u kojima je nanesena šteta gospodarskim subjektima. Možda smo podcijenili moć dezinformacija i njihov utjecaj na ljude u ovom području. Ovo je transnacionalno pitanje kojim bi se trebalo baviti na temelju znanstvenih saznanja i pouzdanih informacija”, kazala je Glavak.
