VELIKI INTERVJU /

Grmoja: 'Neću glasati za Istanbulsku konvenciju samo zbog jedne stvari, a onaj tko udari ženu je najveći papak'

Image
Foto: Boris Scitar/PIXSELL

Pričali smo s jednim od glavnih ljudi u MOST-u, Nikolom Grmojom. U velikom intervjuu otvorili smo pitanja Agrokora, Istanbulske konvencije, Vijeća za prošlost, ideologije, nadolazećih izbora i sporta

19.3.2018.
8:11
Boris Scitar/PIXSELL
VOYO logo

MOST se pojavio na političkoj sceni taman kad je Hrvatska počela pucati po šavovima zbog bipolarizma dviju najvećih stranaka. Njihova pojava u mainstreamu, voljeli ih ili ne, jamačno je doprinos pluralizmu i parlamentarizmu. Bez njih nitko neće moći sastaviti sljedeću vladu, a jedina su stranka "trećeg puta" koja je uspjela opstati i odigrati bitnu ulogu u oporbi.

Participirali su u vladi, međutim kad su počeli otvarati sumnjiva pitanja oko Agrokora i pojedinih ministara, Andrej Plenković ih je prilično brzo najurio. Čelnik stranke, Božo Petrov, podigao je kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića, a naš sugovornik Nikola Grmoja začetnik je ideje o opozivu ministrici gospodarstva Martini Dalić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S Nikolom Grmojom pričali smo u Hrvatskom Saboru upravo tim povodom, a naravno, dotakli smo se i drugih aktualnih tema poput Istanbulske konvencije, Plenkovićevog Vijeća za prošlost, ideologije i sporta...

Što se trenutno događa u postupku opoziva ministrice gospodarstva Martine Dalić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpisi su prikupljeni i ovaj tjedan predat ćemo ih u proceduru. Radi se o našoj inicijativi koja se na kraju pretvorila u inicijativu čitave oporbe. Svi zastupnici klubova iz oporbe su podržali naš prijedlog, a čak su nam i zastupnici iz Neovisnih za Hrvatsku rekli da će glasati za njezin opoziv iako nisu dali svoj potpis za pokretanje opoziva. To je i logično, jer, ako je netko u oporbi i ne podržava Vladu, onda ne može podržavati niti jednog ministra u toj Vladi.

Što se tiče javnosti, ankete su jasno pokazale da većina građana želi njezin odlazak zbog svega što se događalo u slučaju Agrokor. U samom Lex Agrokoru piše da potvrdu oko angažiranja savjetnika i podizvođača mora dati upravo ministrica Dalić. Stoga nas nitko ne može uvjeriti da nije znala da je tvrtka Texo Management povezana s Antom Ramljakom. On je u toj tvrtki radio do imenovanja za Vladina povjerenika u Agrokoru, a čim je došao na tu funkciju, Texo Management je sklopio ugovor o savjetovanju s tvrtkom Alix Partners za restrukturiranje Agrokora, a za svoje usluge tjedno izdavali su račun od oko 250.000 kuna. 

Uostalom, Ante Ramljak je bio prvi izbor Martine Dalić, mi u Most-u smo imali svog kandidata.

Zar nije Božo Petrov pričao s Ramljakom prije njegovog angažmana u Agrokoru?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ante Ramljak bio je u prostorijama Vlade mjesec i pol dana prije donošenja Lex Agrokora. Boži Petrovu iz Vlade su kazali da porazgovara s Ramljakom kako bi im Petrov kazao svoj stav o angažiranju izvanrednog povjerenika. Iz nekog razloga Ramljak je odbio Petrova i nakadno pristao nakon razgovora s Plenkovićem i Dalićkom, a sad je puno jasnije da se sve ionako dogovorilo ranije između HDZ-a i Ramljaka. To je sve o njihovoj komunikaciji.

MOST je predložio za izvanrednog povjerenika Antu Samodola, ali je njegovo imenovanje stopirao Borislav Škegro govoreći kako je on sklon sukobima jer je svojevremeno kao čelni čovjek HANFA-e ušao u sukob s Todorićem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto tako bih spomenuo da smo se od početka zalagali za tri izvanredna povjerenika u Agrokoru kako bi se osigurao demokratičniji i transparentniji rad. Sad je to očito jasno i HDZ-u pa je Fabris Peruško dobio zamjenicu Irenu Weber.

Vama u MOST-u se često dogodi da pokrenete inicijativu koja u javnosti dobro odjekne, a zatim se ta inicijativa pripiše čitavoj oporbi. Tu prvenstveno mislim na onu početnu priču oko Agrokora, a sad i opoziva Martine Dalić.

To nije loše, to znači da otvaramo prave teme, da smo na pravom putu i da udovoljavamo definiciji oporbe. Iako, SDP kao najveća oporbena stranke je politički gledano u boljoj situaciji što se tiče samog Lex Agrokora jer nisu bili dio Vlade u trenutku njegovog donošenja. Mi jesmo, ali smo naknadno izašli i sve što se loše u Agrokoru dogodilo, dogodilo se poslije našeg izlaska.

SDP je uskočio u tu našu oporbenu priču, ali ostaje pitanje kolika je i njihova odgovornost za Agrokor budući da su vodili dvije vlade, baš u vrijeme dok je Ivica Todorić bio nedodirljiv i gradio je svoje carstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je onda zaslužan za otvaranje pandorine kutije u Agrokoru, MOST ili SDP?

Mi smo otvorili pitanje Agrokora i potegnuli Todorićevu odgovornost. Da to nismo napravili novac poreznih obveznika iz HBOR-a bacao bi se unedogled u bunar. Željeli smo da cijeli proces restrukturiranja bude transparentan, a upravo zbog toga nismo više mogli biti dio vladajuće većine. Sad je HDZ izabrao puno podatnije i poslušnije partnere poput, recimo, HNS-a koji oportuno drže Andreju Plenkoviću većinu koja bi mogla doći u pitanje pri glasanju o Istanbulskoj konvenciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U MOST-u ste heterogeni po pitanju Istanbulske konvencije, kazali ste nedavno novinarima da je to poanta demokratičnosti i pluralizma u vašim redovima. Koliko znam vi nećete glasati za njenu ratifikaciju. Što vam je konkretno sporno u samom dokumentu?

Nisam se bavio ideološkim pitanjima po pitanju Istanbulske konvencije. Ja nastupam sa suverenističkog aspekta i smatram da mi sami u Hrvatskoj moramo počistiti vlastito dvorište i obračunati se s nasilnicima. Jednostavno ne vidim razloga da nas netko iz vani nadzire oko problema koje možemo riješiti sami.

Ja mislim da je prvenstveno cilj svake Vlade da inzistira na edukaciji kako bi se stvorila osnova za „obračun“ s bilo kakvim devijacijama u društvu, pa tako i s nasiljem. Za početak HDZ bi mogao educirati svoj stranački kadar u Požegi, a HNS svog potpredsjednika Vlade Štromara koji žene očigledno tretira kao svoje „pomoćno osoblje“ za nošenje cvijeća. 

Možemo li onda zaključiti da vama po pitanju Istanbulske konvencije problem nije rodna ideologija koju mnogi njezini protivnici vide kao prikrivenu dogmu u odredbama tog međunarodnog akta?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je. Sama terminologija u njezinim odredbama ovisi o kontekstu države i društva gdje se sama konvencija provodi. Mišljenja sam da je Istanbulsku konvenciju uistinu teško provoditi na isti način npr. u Turskoj ili u Danskoj.

Ako ne ništa, ratifikacija konvencije svrstala bi nas barem deklaratorno, u red razvijenih, progresivnih i zapadnoeuropskih država, a ne zaboravimo da ju je čak i Bosna i Hercegovina ratificirala, dakle država u kojoj dan danas postoje fundamentalne islamske skupine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mislim da ste mi takvom tezom upravo dali dobar argument. Nitko mi, dakle, ne može dokazati da je ratifikacija Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini trajno riješila ili iskorijenila problem nasilja nad ženama. Štoviše, neki podaci govore upravo suprotno. 

Kako komentirate ovaj „verbalni rat“ koje vode desne i lijeve udruge civilnog društva? Je li ovo sve skupa preraslo civiliziranu javnu raspravu i pretvorilo se u politički pritisak s ulice?

Mene samo smeta kad netko argumentirano iznese bilo kakvu vrstu rezerve prema Istanbulskoj konvenciji pa poneki ekstremni pojedinci iz tog miljea automatski takvog čovjeka proglase nasilnikom ili patrijarhalnim šovinistom. Za mene je onaj tko ženi kaže ružnu riječ, najveći papak, a kamoli ako podigne ruku na nju. 

Vaša argumentacija se uvelike razlikuje od ostalih političara. Vi jedini nastupate s takozvanog suverenističkog aspekta, ali što mislite kako će Andrej Plenković pokušati homogenizirati HDZ čijem je dijelu članstva sporan pojam roda? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Andrej Plenković je čovjek koji tvrdi da ima većinu u Saboru i ne vidim razlog zašto bi itko iz opozicije imao poriv da mu u trenutku glasanja o ratifikaciji Istanbulske konvencije pomaže na bilo koji način.

Zašto mislite da bi netko tko uistinu želi ratificirati Istanbulsku konvenciju istovremeno pomogao i Plenkoviću da učvrsti svoj položaj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Saboru je trenutno takva situacija da se o gotovo niti jednom zakonskom prijedlogu koji stigne iz oporbe ne može niti raspraviti, a kamoli doći do glasanja. Ne vidim razlog zbog kojeg bi netko pomogao stranci koja provodi samovolju.

Hoće li onda Istanbulska konvencija  postati politički mehanizam kojim bi se kontriralo vladajućoj stranci?

HDZ planira prije ratifikacije napraviti svojevrsno tumačenje odredaba iz konvencije, a spominju se čak i nekakve ograde ili suspenzija pojedinih članaka. S druge strane, kolege iz SDP-a i GLAS-a mi kazuju kako u tom slučaju neće dignuti ruku za ratifikaciju jer se oni zalažu za cjeloviti tekst konvencije.

U takvom scenariju, nesumnjivo je da bi Plenković bio u velikim problemima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svakom slučaju previše vremena izgubili smo na jedan međunarodni dokument koji je na kraju dobio i ideološko-političku konotaciju. U međuvremenu ništa nismo uložili na polju edukaciji niti smo pokušali urediti hrvatsko zakonodavstvo. 

Stoji li neki viši interes iza cijele priče o konvenciji?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tajming je svakako zanimljiv. Andrej Plenković ju je progurao u javni diskurs baš u trenutku kad se počelo odmotavati klupko oko Agrokora, a moguće je i da želi prikupiti nešto biračkog tijela s centra i ljevice.

HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, nedavno je kazala kako je za proces ratifikacije i implementacije Istanbulske konvencije u hrvatsko zakonodavstvo iz državnog proračuna potrebno izdvojiti čak milijardu kuna…

To objašnjava mnogo stvari kao i inzistiranje lijevog NGO sektora na ratifikaciji jer bi oni u tom slučaju dobili ogroman novac i vjerojatno bi kontrolirali sve aspekte provedbe konvencije kao i sredstva koji bi se slijevala. 

Kako i kome se HDZ može zamjeriti ratifikacijom Istanbulske konvencije?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čuo sam iz određenih krugova da je Plenković tek naknadno shvatio da smo u korizmenom vremenu pred Uskrs i da ga je to u određenoj mjeri pokolebalo u pogledu tajminga. K tome, premijer se sa svojim neistomišljenicima, kako onima u stranci tako i onima izvan nje, obračunava diskursom ponižavanja, s visoka upućujući sve neka pročitaju Konvenciju ako je ne razumiju. 

Vijeće za suočavanje s prošlošću sastančilo je čitavu godinu dana bez da su donijeli konkretan zaključak. Eto, pozdrav "Za dom spremni" su osudili, osim iznimno, a crvena petokraka ostaje legitiman simbol osim ako se njegovom upotrebom ne poziva na nasilje. Međutim, je li trebalo osuditi i petokraku budući da ona u Hrvatskoj ima bitno drugačiji kontekst nego u drugim državama?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Petokraka je na našim prostorima prošla kroz tri faze. Prvo smo imali NOB koji je nastupao pod petokrakom. Nakon toga imamo strašne zločine u poraću a nakon toga iza Drugog svjetskog rata i faza koja traje gotovo pedeset godina obilježena je  nedemokratskim komunističkim režimom i diktaturom. Treća faza jest Domovinski rat početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kad je upravo jugoslavenska vojka noseći petokrake izvršila agresiju na teritoriju Hrvatske. Sve to treba uzeti u obzir i promatrati u kontekstu.

Ok, jeste li onda za zabranu zvijezde petokrake kao i pozdrava "Za dom spremni"?

Ja načelno nisam za nikakve zabrane. Smatram da nikakva vrsta represije po tom pitanju ne pridonosi pozitivnom rezultatu u smislu suočavanja s prošlošću. Jedino rješenje je edukacija mladih o oba totalitarna režima. Kad nešto zabranite onda to poprima ulogu zabranjenog voća i najčešće možete stvoriti samo kontra efekt.

A što mislite o pozdravu "Za dom spremni" na grbu HOS-a, je li on trebao baš biti iznimka?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neupitno je da je taj pozdrav obilježen ustaškim režimom i da se službeno koristio u razdoblju od 1941. do 1945. u NDH. 

Iako, radi se o legalnoj i legitimnoj postrojbi upisanoj u registar udruga koja je dala ogroman doprinos u Domovinskom ratu i ne valja umanjivati njihov značaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tu treba uzeti u obzir i kontekst vremena. Naši su se vojnici hrabrili i motivirali na razne načine; pjesmama, pozdravima, uniformama koje danas više nitko ne aktualizira.

Image
Foto: Boris Scitar/PIXSELL

Boris Scitar/PIXSELL

Kako je moguće da je pored MOST-a, treća politička opcija postao populistički Živi zid?

Živi Zid je u naizgled boljoj poziciji jer nikad nisu bili dio izvršne vlasti. Imaju otvoren put koji su utabali konstantnim kritiziranjem, a u svemu tome otvara se prilika i za populizam koji kratkoročno podiže njihovu popularnost među biračima. Ono što je loše da oni uopće i nemaju namjere preuzeti bilo kakvu odgovornost. Naša je prednost ta što imamo institucionalno iskustvo kojeg smo stekli participiranjem u Vladi. Mislim da smo puno iskusniji i da prilično konstruktivno možemo upozoravati na konkretne probleme. Upravo ono što nam najviše prigovaraju a to je ulazak u Vladu s HDZ-om je naša najveća prednost. Jedina smo opcija koja je radi Hrvatske i promjena dva puta preuzela odgovornost i oba puta se zbog transparentnosti i borbe proziv korupcije odrekla položaja i pozicija. To će javnost tek početi prepoznavati.

Je li istina da se MOST raslojava i pada u smislu podrške birača?

Ja pratim ankete već više od godinu dana. Kad smo bili dio izvršne vlasti imali smo i zagarantiran medijski prostor i kotirali smo na 9 posto podrške birača. Sad smo pali na 7 odnosno 8 posto iz čega je razvidno da imamo kontinuitet i stabilnu bazu.

Inače, ja ne bih vjerovao tim pričama o raslojavanju MOST-a. Vidite, tu smo već godinama i kreiramo političku scenu. Jedina smo stranka „trećeg“ puta koju mainstream nije progutao.

Ivica Relković bio je mastermind MOST-a, napustio vas je i sad se bavi drugom udrugom koja okuplja nezavisne lokalne političare. Sve skupa uvelike podsjeća na vaše prve političke korake. Može li vam spomenuti kolektiv oteti dio biračkog tijela na izborima?

S jednim dobrim dijelom tih ljudi mi izvrsno surađujemo i razumijemo njihovu želju da rješavaju svoje lokalne probleme… 

Koji je tu interes Ivice Relkovića?

O njegovom interesu mogu samo naslućivati, kao što mogu naslućivati o interesu Andreja Plenkovića koji je u vrlo kratkom roku primio u svojem uredu predstavnike te udruge.

Želite li kazati da vam se Relković osvećuje, a da je sve došlo na ruku premijeru koji bi političkim putem htio marginalizirati MOST?

Moguće da mu je žao što sve svoje ambicije nije uspio ostvariti kroz MOST. 

Sasvim je jasno da je pojava MOST-a na političkoj sceni pozitivna u smislu jačanja pluralizma i razbijanja postojeće bipolarne scene. Više ni HDZ, a ni SDP ne mogu sastaviti većinu u Saboru bez MOST-a. Koji će biti vaši uvjeti za suradnju nekoj od stranaka na sljedećim parlamentarnim izborima?

Most bi inzistirao na rješavanju konkretnih problema, a ne ideoloških razmirica.
Područja koja su nam u fokusu su javna uprava, zdravstvo, demografija, poljoprivreda, poduzetništvo i obrazovanje. Već sada intenzivno radimo na svim tim područjima na platformi Pokreta ostanka. Mi surađujemo sa svima koji podrže naše inicijative.

Kako će se MOST pozicionirati na sceni i koje građane bi trebao zastupati? Gledajući vaše ekonomske smjernice, razvidno je da ste jedina veća parlamentarna stranka koja se zalaže za politike modernog liberalizma. U svjetonazorskom smislu ste nešto heterogeniji, ali dominantno konzervativni. Bi li bilo ispravno onda MOST-ovce nazvati konzervativnim liberalima?

Nama su na prvom mjestu kreativni ljudi koji mogu stvoriti novu vrijednost na našem tržištu, a ne ih promatrati kao neprijatelje po onoj klasičnoj hrvatskoj tezi „sve što je privatno i svugdje gdje je kapital“ to je loše i nemoralno. 

Definitivno treba učiniti sve da se ostvare pretpostavke slobodnog tržišta, jer mi se ne trebamo čuditi zašto nam je ekonomija u kolapsu kad se većina ljudi još uvijek zapošljava u javnoj upravi, policiji… Jedini preduvjet ostanka mladih u Hrvatskoj je da stvaraju nove vrijednosti i da svoje kreativne ideje pretvaraju u nova radna mjesta. Zalažemo se za što manji državni intervencionizam, ali on ponekad treba postojati u strateškim stvarima pri čemu mislim na zdravstvo, energetiku, obrazovanje... 

S kime se vidite u koaliciji na predstojećim parlamentarnim izborima?

Most se zalaže za to da političke stranke na izbore izlaze samostalno i testiraju svoj stvarni politički kapital. Nema smisla da o vladi odlučuju stranke bez stvarnog političkog kapitala koje opstaju isključivo kao prirepak neke od većih stranaka. Trenutno razmišljamo isključivo o našim inicijativama i platformi Pokret ostanka koja za cilj ima zadržati ljude u Hrvatskoj.

Razmišljate li u MOST-u o predsjedničkim izborima? Spominjalo se po kuloarima da bi se Božo Petrov mogao uputiti u utrku...

Sve u svoje vrijeme. O Mostovom kandidatu odlučit će tijela Mosta kad za to dođe vrijeme.

Da ste sad vladajuća stranka, kako biste riješili probleme u hrvatskom sportu, posebice u nogometu?

Nije uopće upitno da u tom segmentu stvari treba mijenjati. U svakom slučaju ne mislim da će se funkcioniranje Hrvatskog Nogometnog Saveza promijeniti preko noći odlaskom Davora Šukera ili Zdravka Mamića jer tu ima puno više posla nego što javnost naizgled može percipirati.

Može li Damir Mišković s Opatijskom inicijativom revitalizirati hrvatski nogomet?

Opisao bih to onom starom uzrečicom: „Sjaši murta da uzjaši kurta“.

Jesu li vaše kolege u Saboru svjesni potencijala i dinamičke snage koja je integrirana u udruzi Naš Hajduk, ali i u mnogim drugim navijačkim udrugama?Oni su svi zajedno već godinama kao kolektiv u otvorenom ratu s čelnim ljudima hrvatskog nogometa.

Udruga Naš Hajduk primjer je građanskog aktivizma koji se pojavljuje kao korektiv anomalija u hrvatskom nogometu. Mislim da su na pravom putu i da političari ne mogu ignorirati njihovu pojavu.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo