U pitanju je Strategija nacionalne sigurnosti što je spomenuta među dokumentima temeljem kojih se usmjerava rad SOA-e. No, služba je propustila upozoriti da je u pitanju strateški dokument donijet još 2002. godine. Tada Hrvatska još nije bila ni članica NATO-a ni Europske unije, već su to bili glavni ciljevi koji su trebali određivati i prioritete u nacionalnoj sigurnosti zemlje.
Prvo izvješće novog ravnatelja SOA-e
"Svoje djelovanje SOA usmjerava prema onim područjima koja su u strateškim i upravljačkim dokumentima identificirana kao bitna za nacionalnu sigurnost i interese. Riječ je o dokumentima poput Strategije nacionalne sigurnosti, Nacionalne strategije za prevenciju i suzbijanje terorizma i Godišnjim smjernicama za rad sigurnosno-obavještajnih agencija", stoji u javnom izvješću što ga je potpisao novi ravnatelj SOA-e Daniel Markić (na fotografiji gore).
U svom uvodnom obraćanju javnosti, Markić je doduše istaknuo kako su sigurnosna pitanja u svijetu sve složenija, kako se povećava broj izazova i prijetnji, te broj čimbenika i "igrača" koji djeluju na globalnoj sceni. Priznao je i kako je "brzina promjena često iznenađujuća".
No, kako se hrvatskom sigurnosno-političkom sustavu moglo dogoditi da je do sredine 2016. godine došao pozivajući se još uvijek na ono što je napisano 2002. godine?
Kopirani dijelovi iz prošlogodišnjeg izvješća
Koliko je promišljanja uloženo u ovogodišnje javno izvješće SOA-e, vidi se i iz činjenice da je gotovo 80 posto njegova sadržaja identično onome što je objavljeno lani. Dodani su tek navijači i četnički ekstremisti, kao nešto značajniji novi problem, te kibernetički kriminal, koji već godinama predstavlja u svijetu izniman sigurnosni izazov, no SOA ga je istaknula tek sada.
Nisu se mogli zaobići ni novi podaci o migracijskim problemima, odnosno valu koji je lani krenuo preko Hrvatske za zapadnoeuropske zemlje, pa je i taj dio izvješća različit od prošlogodišnjeg.
Korupcija u politici i pravosuđu
SOA je tek ove godine istaknula posebnu zabrinutost pokušajima korupcije u političkim, pravosudnim i drugim procesima donošenja odluka. Tu je izdvojen i slučaj u čijem je razotkrivanju služba lani sudjelovala. U pitanju je pogodovanje privatnicima u procesu javne nabave za državnu tvrtku.
Naime, čelnik te tvrtke omogućio je ponuditeljima povlaštene informacije, pa su u natječaje ulazili s najpovoljnijim cijenama, da bi im naknadno vrijednost ugovorenih poslova bila omogućena kroz sklopljene anekse. Ilegalna zarada prana je kroz gradnju nekretnina na atraktivnim lokacijama, a poslove su ponovno dobivali isti privatni poduzetnici.
Da SOA radi prema zastarjelom temeljnom dokumentu nedavno je upozorio HSLS-ov saborski zastupnik Dario Hrebak, član saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
"Fokus hrvatske javnosti kada se govori o sigurnosnom sustavu uvijek je baziran na kadroviranju. Tako se raspravlja o pitanjima tko vodi SOA-u ili tko vodi policiju, a manje se vodi računa o reformi tog istog sustava. Hrvatski sigurnosni sustav djeluje prema Strategiji nacionalne sigurnosti još iz davne 2002. godine i u kojoj stoji da su temeljni ciljevi Republike Hrvatske ulazak u Europsku uniju i članstvo u NATO savezu", prozvao je Hrebak zatraživši da se donese odluka o osnivanju Povjerenstva za izradu nove Strategije nacionalne sigurnosti i da se nastavi rad na Zakonu o domovinskoj sigurnosti, kako bi se uspostavio novi sigurnosni sustav koji treba biti više orijentiran na građane, te snažniji građanski nadzor nad nacionalnim sigurnosnim sustavom.
S obzirom na to da je u međuvremenu Vlada opozvana, a Sabor samo što nije raspušten, ova inicijativa još će neko vrijeme čekati. Možda i do sljedećeg javnog izvješća SOA-e.
