Grah se obično naziva hranom za siromašne, no u Hrvatskoj je postao luksuzni proizvod. Naime, i on spada u one poljoprivredne kulture koje su zbog klimatskih promjena naglo izostale. Na krajnjem istoku zemlje, već je zabilježen smanjeni urod, no zato su cijene postale veće.
"Katastrofa, katastrofa! Ono malo što ga ima i to je sitno zrno. Ubila ga je temperatura velika u cvatnji, nije se dobro oplodio i to je to", objasnio je uzroke slabog uroda za Dnevnik.hr Ivan Kuvedžić.
Vrućina, suša, bolesti...
Njemu je cijeli urod od oko 800 kilograma stao na dvije palete. Još donedavno proizvodio je oko tri tone ove mahunarke. Neki svoj grah nisu niti obrali, jer im se ne isplati plaćati ljude i pokretati mehanizaciju.
U normalnim godinama, pričaju proizvođači, na jednoj stabljici graha bilo bi desetak mahuna. Sada su dvije do tri. Razlog tomu su visoke temperature, suša i bolesti. Naime, grah u cvati može podnijeti najviše 31 stupanj, a Slavonija se još u lipnju pržila na 38.
Dvostruko skuplji od prasetine
Tridesetak obiteljskih gospodarstava u Ilači i Tovarniku bavi se proizvodnjom graha. Potražnja je uvijek velika, a posao unosan. Barem je tako bilo do ove godine. Sada zbrajaju gubitke. Kupce, pak, čeka nestašica. Niti jedno gospodarstvo nije u selima istaklo ploču s natpisom - prodajem grah.
"Mi bez problema prodajemo od Zagreba do Osijeka, Vinkovaca, Vukovara čim počne sezona čupanja graha, vršenja, svaki dan ima poziva. Već smo nekima objasnili, oni ne mogu pojmiti da mi nećemo imati graha za opskrbiti niti pet posto naših mušterija“, objašnjava Kuvedžić.
Slab urod i nestašica su dugoročni problem, jer zrna nema dovoljno ni za sjetvu. Ono što je ostalo, dosegnut će astronomske cijene. "Što se tiče cijene za sada se ona kreće negdje oko 40 kuna, to je duplo više nego što ide inače. Nije baš ni ugodno nekom kazati da je 40 kuna kilogram graha kad je prasetina 20 kuna“, zaključio je proizvođač Jasmin Budinski.
