U osam dana gradovi i općine prijavili su oko 6000 projekata za šest milijardi eura iz Europske unije, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći da će se osim za investicije novac moći dobiti i za reforme.
Kako bi povukla šest milijardi eura bespovratnih sredstava koja su joj na raspolaganju za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa, Hrvatska mora izraditi Nacionalni plan oporavka, a prvu verziju tog dokumenta dostaviti Europskoj komisiji u razdoblju od 15. listopada do kraja ove godine.
Postavljeni rokovi za izradu dokumenta prilično su zahtjevni i za njihovo ispunjavanje nužan je angažman predstavnika lokalne uprave, od kojih se očekuje prijava kvalitetnih projekata.
Na prošlotjednom sastanku Vlada im je prezentirala sam projekt Nacionalnog plana oporavka koji mora sadržavati parametre kao što su potrebe, sektori, vrste investicija, njihovu dinamiku i doprinos gospodarstvu.
Što se sve može financirati?
Krajem kolovoza Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU poslalo je dopis svim ministarstvima i regionalnim koordinatorima, županijama i razvojnim agencijama, da pošalju projekte iz područja koja će se financirati iz fonda oporavka, kao što su zaštita okoliša, vodoopskrba, kanalizacija, recikliranje otpada, željeznički i gradski promet, digitalna infrastruktura, energetika i istraživanje. To bi trebali biti projekti čija je primjena već počela ili su u visokoj fazi pripremljenosti, primjerice, da imaju izdane građevinske dozvole.
U Ministarstvu kažu da je u roku od osam dana pristiglo oko 6000 različitih projektnih prijedloga i ideja. Oni predstavljaju neku grubu bazu i trenutačno su u postupku evaluacije. Premda se i u samoj Komisiji još uvijek definiraju različiti detalji, u suštini, kada Plan bude prihvaćen, predloženi projekti čija je realizacija već počela moći će tražiti refundaciju troškova nastalih nakon 1. veljače ove godine, donosi Jutarnji list.
