Ove je godine u odnosu na prošlu primjetno smanjenje povjerenja građana u perspektivu zemlje, jer ih lani 45 posto nije vidjelo tu perspektivu, dok je povjerenje prema političkim strankama u padu već godinama. Politolog Nenad Zakošek smatra kako to pokazuje da se razina povjerenja u državu i Vladu smanjila unatoč velikim očekivanjima pred prošlogodišnje parlamentarne izbore, kao i da su zapravo građani sve nezadovoljniji jer se efekt promjene vlasti na bolje još ne vidi.
Vladi su ispitanici dali vrlo nisku ocjenu zadovoljstva, 2,36 na skali od 1 do 5, čak 64 posto ih je iskazalo i potpuno nezadovoljstvo prilikama u Hrvatskoj za pristojan život, a 65 posto ih je potpuno nezadovoljno i načinom na koji vlast upravlja prirodnim bogatstvom zemlje.
Drugi dio istraživanja 'Nacionalni indeks sreće' bavio se stavovima o Hrvatima, koji su pokazali da ispitanici za razliku od nepovjerenja u državu, vlast i stranke još uvijek imaju visoko povjerenje u osobe u svojoj radnoj i privatnoj okolini, njih 43 posto. To je znanstvenica s Instituta Ivo Pilar Ljiljana Kaliterna Lipovčan objasnila logičnim i pozitivnim, jer povjerenje je ono što ljude vodi naprijed i u suradnju s nekim, ali je kazala i da bi bilo važno da država učini nešto da stekne veće povjerenje građana jer se tako gradi sretno društvo, piše HRT.
Komentirajući visoke postotke iz ocjena ispitanika za zavist, laganje i pohlepu kao oznake Hrvata, psihijatar Veljko Đorđević kazao je da ga to ne čudi jer u Hrvatskoj postoji, kako kaže, patološka zavist odnosno jal kod građana na bilo kakav pozitivan rad nekog drugog. Skloni smo, kaže, i da eliminiramo ili usporavamo sposobne, propulzivne i uspješne, jer predstavljaju opasnost za nesposobne.
