Zbog pandemije koronavirusa i sve većeg broja zaraženih u Hrvatskoj na snazi su strože mjere zaštite kojima je ograničen rad brojnih trgovina i uslužnih djelatnosti, ali to se ne odnosi i na građevinu te trgovine građevinskim materijalom.
Kako su naglasili iz Hrvatske gospodarske komore, rizik od zaraze je praktički nepostojeći, a zbog ekonomske situacije bitno je da se nastavi graditi.
"Graditeljstvo je temelj svakog zdravoga gospodarstva i zato je važno da osiguramo nesmetan protok robe i materijala građevinarima. Većina građevinskih radova se može realizirati tako da kontakt radnika bude praktički nepostojeći pa su zdravstveni rizici minimalni. Jedno radno mjesto u građevini generira tri do četiri radna mjesta u drugim sektorima, stoga moramo očuvati nesmetano provođenje započetih i ugovorenih projekata koliko je god moguće, a za to je ključna opskrba“, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, dodavši kako druge države, poput Austrije i Njemačke, nisu zabranile rad trgovinama građevinskim materijalom.
Ljudi renoviraju u izolaciji
Naglasila je i da je u zemljama pod karantenom primijećen trend povećane kupovine građevinske opreme jer ljudi izbivanje s posla iskorištavaju za renoviranje stanova i kuća.
"Graditeljstvo još uvijek nosi ožiljke od prošle krize u kojoj je bilo jedan od najteže pogođenih sektora. No, došlo je do oporavka pa danas graditeljstvo ponovno čini gotovo 5 posto bruto domaćeg proizvoda dok istovremeno zapošljava preko 100.000 ljudi što čini 7,1 posto ukupnog broja zaposlenih“, kazala je Čagalj, naglasivši kako se vrijednost građevinskih radova iz godine u godinu povećava, a udio vrijednosti utrošenoga građevinskog materijala i gotovih proizvoda za ugradnju je preko 21 posto, odnosno 5,6 milijardi kuna godišnje.
Prema strukturi radova podjednaku vrijednost radova čini infrastruktura i visokogradnja. Što se investicija tiče, u javnim ulaganjima u infrastrukturu su u izvedbi ili pripremi projekti teški gotovo 18 milijuna eura, dok se taj iznos u turizmu kreće oko 4,3 milijuna eura.
Pozitivan utjecaj na branšu ima i energetska obnova građevina za koju je iz fondova EU do 2020. godine osigurano (i uglavnom potrošeno) oko 150 milijuna eura na obnovu višestambenih i javnih zgrada. U idućem programskom razdoblju, s provedbom do 2030. godine, planira se osigurati bespovratnih sredstava iz ESI fondova u iznosu najmanje 700 milijuna eura.
Ove brojke jasno pokazuju koliko je važno zadržati likvidnost i produktivnost građevinskog sektora, a u tome itekako može pomoći dopuštanje nesmetanog rada trgovina građevinskim materijalom, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
