Predstavnice udruge "Majke Srebrenice" odale su u srijedu priznanje hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović za potporu koju im je pružala istaknuvši kako među njima nema nikakvih nesporazuma te kako je ona za njih i dalje "kraljica Balkana" kako su je titulirali kada je 2015. posjetila memorijalni kompleks u Potočarima obilježavajući dvadesetu obljetnicu srpskog genocida nad srebreničkim Bošnjacima.
Srebreničke majke sastale su se s hrvatskom predsjednicom u Sarajevu u sklopu njezina službenog posjeta Bosni i Hercegovini a taj susret uslijedio je nakon polemika izazvanih različitim interpretacijama predsjedničinih ocjena o opasnosti od islamskog radikalizma u toj zemlji.
Srdačan zagrljaj s Majkama Srebrenice
Iz udruge "Majke Srebrenice" zbog toga su na adresu hrvatske predsjednice u rujnu prošle godine uputili otvoreno pismo u kojemu su joj predbacili kako preuveličava tu opasnost, a BiH predstavlja utočištem terorista. "Danas smo o tome malo razgovarali. Kada osjetimo da nas netko uvrijedi onda to i kažemo", kazala je novinarima predsjednica udruge "Majke Srebrenice Munira Subašić dodajući kako je zapravo taj nesporazum "bio riješen i ranije". "Zamjerili smo joj, ali nismo se naljutili", pojasnila je Subašić
Kazala je kako je Grabar-Kitarović kao jedina predsjednica neke države u regiji "bila i ostala kraljica Balkana". "Bili smo joj zahvalni kada je 2015. došla u Potočare i tamo izgovorila pravu riječ odnosno kazala da se tamo dogodio genocid", kazala je Subašić.
Podsjetila je kako je u Srebrenici 1995. bilo i ubijenih Hrvata pa udruge koje okupljaju članove obitelji žrtva tamo stoga žele napraviti kapelu kako bi se i katolici mogli pomoliti.
Razgovarali su i o konferenciji planiranoj 2018. sa studentima šest država s područja bivše Jugoslavije na kojoj bi se razgovaralo o srebreničkom genocidu a a hrvatska je predsjednice, kazala je Subašić, obećala biti jednim od pokroviteljem skupa.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko nešto ranije su se usuglasili kako je nužno da političke stranke u BiH postignu dogovor o izmjenama izbornog zakona da bi se nakon izbora u listopadu mogla formirati nova vlast. Grabar-Kitarović se s Inzkom sastala tijekom službenog posjeta BiH a austrijski je diplomat nakon toga novinarima kazao kako su uz problem izmjena izbornog zakona razmotrili i druge izazove koji stoje pred BiH na putu euroatlantskih integracija u čemu Hrvatska može pomoći BiH svojim iskustvom.
'Najvažnije je da postoji politička volja'
Međunarodna zajednica jedinstvena je na stajalištu da vlasti u BiH moraju poduzeti nužne korake kako bi osigurali nesmetanu provedbu rezultata općih izbora u 2018., potvrdio je Inzko ističući kako je to pitanje trenutačno od najvećeg značaja za BiH. Pojasnio je kako su u tijeku pregovori čiji je cilj doći do rješenja prihvatljivog za sve. Vodeću ulogu u tom dijalogu sada imaju EU i SAD a uključen je i ured visokog predstavnika (OHR) preko belgijskog stručnjaka koji posreduje među strankama. "Izradili smo neke moguće opcije no još je rano o tome govoriti. Najvažnije je da postoji politička volja. Bude li rezultata na kraju nitko neće biti potpuno zadovoljan no to su kompromisi", kazao je Inzko pojašnjavajući kako je najvažnije naći rješenje za izbor zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
"Najvažnije je da se presuda ustavnog suda BiH provede i da se izbori održe", kazao je Inzko koji je predsjednici Grabar-Kitarović iskazao zahvalnost za potporu koju Hrvatska pruža naporima BiH za približavanje Europskoj uniji i NATO-a. Ustavni sud BiH osporio je prošle godine odredbe izbornog zakona po prizivu nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića i naložio njegove izmjene kako bi se osigurao narodni legitimitet predstavnika koji se biraju u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH i izbjegla mogućnost da brojniji Bošnjaci nameću Hrvatima predstavnike u vlasti.
Dovršetak ispunjavanja upitnika Europske komisije
Predsjednica Grabar-Kitarović odvojeno je o procesu europskih integracija BiH razgovarala i s predsjedateljem Vijeća ministara Denisom Zvizdićem. Iz izvora bliskih predsjednici Hina doznaje kako su u središtu pozornosti bili napori na dovršetku ispunjavanja upitnika Europske komisije na kojega BiH mora odgovoriti kako bi ishodila status kandidata za članstvo u Uniji. Pitanje Pelješkog mosta na kojemu je Zvizdić ranije uporno inzistirao ovoga puta nije bilo temom rasprave.
Predsjednica je ranije tijekom dana nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH kazala kako j stajalište Hrvatske da je to njeno unutarnje odnosno pitanje prometnog povezivanja koje ni na koji način ne ugrožava interese BiH. Stajalište kako treba dodatno raditi na jačanju komunikacija između dvije susjedne i prijateljske zemlje kako bi se izbjegli problemi te "površna pa nekada i zlonamjerna tumačenja iznesenih stavova i izrečenih izjava" istaknuto je tijekom susreta hrvatske predsjednice s članovima kolegija obadva doma parlamenta BiH.
U priopćenju objavljenom nakon tog susreta stoji ocjena kako je dolazak hrvatske predsjednice u BiH u ovom trenutku dobar potez koji doprinosi boljem razumijevanju i stvaranju boljih uvjeta za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima između dvije države. U sklopu svojeg trodnevnog posjeta BiH, Kolinda Grabar-Kitarović posjetit će i Novu Bilu te obići samostan Guča Gora. Obići će i Vitez, Žepče, Tuzlu, Orašje i Derventu.
