U jeku vijesti o poskupljenju što energenata, što prehrane, gosti RTL direkta večeras su bili Kristijan Pandek, stočar iz okolice Zagreba s oko 150 krava za proizvodnju mlijeka, te konzultant za agrobiznis Miro Kuskunović.
Cijena umjetnog gnojiva je prilično skočilo koliko to
utječe na troškove proizvodnje?
Pandek: Točno je, cijene mineralnog gnojiva otišle su drastično
gore, radi se o zastrašujućim iznosima od 300-tinjak posto i tako
skupo gnojivo direktno utječe na sve nas proizvođače i naravno da
posebno utječe na nas mljekare, odnosno stočare. Da bismo hranili
naše životinje, moramo proizvesti voluminoznu krmu, a nju ne
možemo proizvesti bez umjetnog gnojiva.
Koji su drugi najveći ulazni troškovi?
Pandek: To su energenti, prvenstveno plavi dizel, zatim cijene
ostalih repromaterijala. Najava je da će doći i do poskupljenja
struje što je također veliki udar na nas. Sve što je moglo je
poskupjelo.
Ministrica je rekla da počeli isplaćivati neke poticaje,
potpore. Je li nešto od toga stiglo do vas i koliko to pokriva
poskupljenja?
Pandek: U prosincu smo dobili pomoć od ministarstva vezano za sva
ova poskupljenja i ta pomoć će jako dobro došla. No to smo vrlo
brzo potrošili i to se istopilo. Ako naš proizvod, mlijeko, ne
počne pratiti cijenu svih ovih troškova, mi ne znamo kako ćemo
dalje poslovati i više se baviti proizvodnjom.
Ali mlijeko je već poskupjelo za dvije do tri
kune?
Pandek: Ovo što govorite je mlijeko koje je poskupjelo na polici
za krajnjeg potrošača. Ono što mi imamo od mljekarske industrije
je 10 lipa za ovaj mjesec, što nam na ionako našu slabu otkupnu
cijenu mlijeka, čini nekakvih 15 posto.
To sad ne razumijem. Miro, pomozite mi. Vama su najviše
porasli troškovi, a dobivate najmanje od cijene mlijeka koju mi
plaćamo na polici? Kako to? Zar nije logično da najveći dio ide
ljudima proizvođačima?
Kuskunović: Svatko se ukalkulira u tu cijenu kako mu ide. Bitno
je reći da je ovo povećanje za mljekarski sektor 10 lipa, a
realno bi bilo 40 lipa. Tako barem procjenjuju mljekari da bi se
oni mogli uopće pokriti sa svim tim troškovima.
Koliko bi onda na polici litra mlijeka trebala
biti?
Kuskunović: Ona će rasti.
Hoće li trgovci uzeti maržu?
Kuskunović: Apsolutno. To će povećati trošak otkupljivačima, da
će to onda ići i u trgovinu i rasti će cijene. Nažalost, mi smo u
situaciji kao i 2008. kad je bila svjetska ekonomska kriza i kada
su i tad bile cijene hrane na svjetskom tržištu jako visoke. One
su se nakon nekog vremena ispuhale i sve se ponovno vratilo u
normalnu jer u poljoprivredi i tržištu hrane postoje ciklusi
rasta i pada. Ovo je sad specifična situacija i treba ju nekako
prebroditi. U Hrvatskoj postoji bojazan da naši mljekari zbog
situacije ne prestanu proizvoditi. Mi svake godine padamo, imamo
sve manju proizvodnju mlijeka, nekad smo imali 40 tisuća
proizvođača mlijeka, to je palo na ispod 5000. Tu treba zaštititi
proizvođače koji su jezgra naše proizvodnje. To se odnosi i na
mesni sektor.
(Konzultant u poljoprivredi Kuskunović; RTL)
Prije emisije smo vidjeli reklamu kilogram carskom mesa 15,99 kuna. Rekli ste da će kava biti 20 kuna. Na tržištu se na povijesno niskoj razini, naravno da potrošači reagiraju na cijenu kad se ona mijenja za kunu, dvije ili pet. Potrošači su kraljevi trgovine, moramo biti svjesni da je meso prije 10 godina koštalo daleko više i da je vrijeme jeftine hrane iza nas, to je i zbog zajedničke poljoprivredne EU koja uvodi nove ekološke standarde za poljoprivrednike koji neće biti nimalo laki. Zapravo, EU ide prema očuvanju okoliša ulaganjima u ekološke standarde i hrana više neće biti jeftina.
Dobro sam shvatio – sljedeće što ide je povećanje cijene mesa? A reklama za meso...?
Kuskunović: Očigledno su to neke zalihe
Hoće li meso biti 30 kuna, a ne sadašnjih 14-15 kuna?
Kuskunović: Ovisi kako će biti. U Hrvatskoj je u najgoroj situaciji mljekarski sektor, u proizvodnji svinjskog i goveđeg mesa. Ta su tri sektora pod najvećim udarom kako su poskupjele žitarice prošlo ljeto, odnosno jeseni. Većina poljoprivrednika ima problem što nema dovoljno zemljišta da bi proizvodili svoju hranu, moraju je kupovati. Tako da te sektore treba zaštititi i naći način kako da se ova situacija prebrodi.
Kako onda održavate profitabilnost, imate trklili je ili živite od starih zaliha?
Pandek: Starih zaliha nema jer je situacija u mljekarstvu dugo loša, a sad je postala izrazito loša. Mi se snalazimo na različite načine, moje gospodarstvo pruža različite komunalne usluge i nastojimo ako doći do dodatnih prihoda mimo poljoprivrede.
Radili ste u Ministarstvu poljoprivrede i poznajete obje strane u tom procesu. Ministrica je najavila pomoć, pa i smanjenje PDV-a na umjetno gnojivo, barem između redaka. Koliko država može u ovim situacijama uopće pomoć?
Kuskunović: Zacrtani smo okvirima zajedničkim poljoprivrednim politikama i onime što nam Bruxelles kaže…
Ali dobivamo milijardu eura iz Bruxellesa?
Kuskunović: Dobivamo, ali problem te milijarde je što se troši nekontrolirano. Puno novca odlazi u proizvodnje koje nisu prave, nema efekta na proizvodnji, da se vidi da ona raste. Ako nam pada većina proizvodnje, osim u ratarstvu, znači da nešto u sistemu ne funkcionira, da kontrole nisu dobre. Ministarstvo može pomoći, ali ja ne vjerujem da to mogu biti iznosi da se mogu pokriti. Ako sad ratari procjenjuju da će biti 3000 do 6000 kuna, teško da toliko ministarstvo može izdvojiti, to je previše novaca.
Neke zemlje su zabranile izvoz umjetnih gnojiva. Može li Vlada zabraniti Petrokemiji da izvozi umjetno gnojivo?
Kuskunović: Mi smo dio zajedničkog tržišta i ne možemo zabranjivati. Možemo imati skrivene metode kako se to radi. Analitičari kažu da će se zbog cijene mlijeka povećati uvoz mlijeka koje nije mlijeko, nego se zapravo radi od mlijeka u prahu i to smo već imali. Kristijan zna da na policama već imamo mlijeko za 3,99. država može pojačati kontrole i vidjeti kakvo je to mlijeko koje se uvozi. I da naši proizvođači dobiju mjesto na polici i da se zna da je to mlijeko s hrvatskih farmi, da ima nekakva oznaka. Problem naše poljoprivrede je što nema naših proizvoda na polici jer su trgovački lanci uglavnom strani i sa sobom dovode svoje proizvođače i robu. Naši proizvođači moraju se boriti na paralelnom tržištu gdje je borba daleko surovija
Što bi vam u toj borbi pomoglo?
Pandek: Da se potrošači cijene naše proizvode, da cijene naše proizvode jer mi naš proizvod nemamo kome prodati, osim našem potrošaču.
Ali možemo li očekivati od potrošača da će kupovati litru skupljeg, a ne litru jeftinijeg mlijeka?
Kuskunović: Ako će kupovati kavu u Zagrebu na špici za 20 kuna, a sada je 15, mislim da onda nije problem da plati kunu ili dvije više mlijeka i da tako podržava i zapošljavanje i ostanak mladi.
(Pandek je jedan od proizvođača mlijeka koji je na udaru poskupljenja proizvodnje)
Koji je model u Austriji, koje imaju razvijeno stočarstvo?
Pandek: Tamo ne možete na polici naći ovakvo mlijeko o kojem smo govorili, pa ni onakvo meso koje smo spomenuli.
Mislite da tamo potrošač uopće ne može birati jer domaća proizvodnja ima prednost?
Tako je. Imaju vrlo maštovite poruke- "Iz ljubavi prema
Hrvatskoj", "Okusi zavičaja", a tu su možda okusi nekakvih drugih
zavičaja koji nemaju veze s Hrvatskom. Nažalost, to jako dobro
prolazi kod naših potrošača koji slabo čitaju deklaracije i
zaslijepljeni maštovitim reklamama nasjedaju na njihovu
propagandu.
