Kada se govori o nacionalnoj ekonomiji ne može se zaobići najveću hrvatsku prehrambeno trgovačku kompaniju Agrokor, od jučer Fortenovu. 40.000 zaposlenih, prihod od 5,4 milijarde kuna i tržišni udio u maloprodaji od skoro 30 posto za sobom vuku stotine drugih hrvatskih tvrtki i nekoliko postotaka BDP-a.
Sve to je umalo otišlo u vjetar, ali nakon dvije godine stečaja Agrokor su preuzeli novi vlasnici, a u fotelju Ivice Todorića jučer je sjeo Maksim Poletajev, predstavnik ruske Sber banke koja je i najveći pojedinačni vlasnik kompanije.
Dosadašnji izvanredni vladin povjernik za Agorkor Fabris Peruško jučer je postao glavni izvršni direktor kompanije, a Irena Weber glavni operativni direktor. Ali Agrokorovi problemi time nisu još ni blizu riješeni.
Neriješeni Agrokorovi problemi
Kompanija na roll-up kredit od milijardu eura trenutno plaća golemu kamatu od 11,5 posto, a ako ga uskoro ne refinacira kamata će mu skočiti do astronomskih 18 posto. Istodobno bi novi vlasnici bankari i investicijski fondovi htjeli što prije izaći iz vlasništva ali trenutno nema toga tko bi od njih htio preuzeti taj vrući krumpir.
Koliko je taj krumpir vruć možda bi nam najbolje mogao reći čovjek koji je do jučer bio savjetnik Izvanredne uprave, a danas je slobodan čovjek, bivši gradonačlenik Koprivnice i bivši direktor Podravke Zvonimir Mršić.
Mršić: Refinanciranje moguće prije ljeta
S obzirom na vladinog povjerenika Ante Ramljaka koji je svojedobno rekao da mu je ulazak u Agrokor bilo kao spuštanje u užarenu jezgru nuklearnog reaktora, Mršić je za RTL Direkt komentirao da je stanje puno bolje nego što je bilo 10. travnja 2017. godine.
"Danas su i formalno sa sjednicom upravnog odbora novi dioničari preuzeli odgovornost za kompaniju. Što se tiče roll up kredita, znam da tim Vlade Bošnjaka, koji je dosad bio glavni financijski direktor, jako puno rade na tome, da su dosta uvjerljivi u svojim prezentacijama i argumentaciji onog što je učinjeno u Agrokoru. Kakve su perspektive tima, refinanciranje bi se moglo dogoditi prije ljeta", kazao je Zvonimir Mršić pa nadodao:
"Ta kamata bi mogla biti jednoznamenkasta, još uvijek puno veća nego što to, primjerice, imaju Atlantic i Podravka koji su u ovom trenutku na prosječanoj kamatnoj stopi od 1 posto, a u svakom slučaju za kompaniju koja je izašla iz stečaja ta kamata bi trebala biti podnošljiva", smatra Mršić.
"Cijela stvar će se i u budućnosti vrtiti oko toga je li kompanija sposobna isporučiti sve što je obećala. Možda previše govorimo o Fortenovi i Agrokoru, ali dizajn samog holdinga nije toliko bitan koliko operativne kompanije poput Konzuma. Sve te kompanije su napravile svoje planove održivosti u kojoj su se obvezale to isporučivati, ove godine bi to trebalo biti očak nešto više od 330 milijuna i tu je sad test vjerodostojnosti prema financijskoj javnosti", rekao je komentirajući Fortenovinu procijenjenu dobit od 330 milijuna eura.
Napravljeni su još neki dodatni planovi gdje bi moglo biti dodatnih sinergija, tvrdi Mršić.
"To je nešto što su očekivanja budućih vlasnika, tu je sad pitanje menadžmenta hoće li to biti sposobni isporučivati i novog upravnog odbora hoće li imati mehanizme kojima će se to moći kontrolirati i uporavljati kompanijom."
Najveći problem bio korporativno upravljanje
"Ono što je bio veliki problem je korporativno upravljanje jer su se odluke donosile u vrlo uskom krugu ljudi ili krugu jednog čovjeka, nisu postojali transparentni procesi, uloga nadzornih odbora bila je minorizirana, odgovornost prema javnosti nije bila dovoljno transparentna...Kad pogledate neke stabilne kompanije u Hrvatskoj, upravo ih krasi dobro korporativno upravljanje", kazao je Mršić u RTL Direktu.
Na upit hoće li biti potrebno nešto prodati kako bi se smanjio kreditni pritisak, Mršić je kazao:
"Ukoliko se neće moći refinancirati dug i ukoliko će to postati prijetnja predstečajnog ili nekog drugog postupka, onda se prodaje ono što je najlikvidnije, ili grupe pića ili smrznute hrane. One imaju izrazito dobre rezultate, u Jamnici 22, 23 posto, dosta moćne kompanije s izvrsnim rezultatom..."
Imaju li Podravka ili Atlantic snage za potencijalnu kupnju, Mršić je kazao da su u ovom trenutku obje kompanije vrlo malo zadužene.
"Imaju rezultate kojima bi pojedinačno mogle kupiti neku od tih divizija ili stvoriti domaći konzorcij, ali ako govorimo o Podravki ili Atlanticu, obje imaju dovoljno kapaciteta da mogu samostalno kupiti Ledo. Mi imamo taj sport da jako volimo raspravljati o tuđem vlasništvu. Nama bi trebalo kao građanima biti važno da imamo efikasne kompanije jer to donosi dodanu vrijednost i da se te kompanije razvijaju i da imaju održivi rast i razvoj jer ovdje jest problem u Fortenova što su 90 i nešto posto svojih prihoda ostvarivali na regionalnom tržištu, to je velika opasnost.
Ako je 300 tisuća ljudi otišlo odavde, to je 300 tisuća potrošača manje. Ako očekujemo sad da se ostvari veliko restrukturiranje Agrokora, u svakom slučaju moramo razmišljati da i oni, koji su dobavljači tog retaila moraju povećati svoju konkurentnost i svakako izvoz. Oni koji neće imati kapaciteta trećinu svojeg prihoda ostvarivati izvan regije, ti će u budućnosti imati vrlo ozbiljnih izazova sa svojim uspjehom", zaključio je Zvonimir Mršić u RTL Direktu.
VEZANE VIJESTI
