O sve težoj ekonomskoj situaciji i dubioznom socijalno-političkom odgovoru na nju, Deutsche Welle je razgovarao s hrvatskim stručnjakom za socijalnu politiku, prof. dr. Gojkom Bežovanom s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Uz akademsku funkciju, Bežovan je član i raznih udruga te nevladinih inicijativa, ali njegove sugestije i osvrti razmjerno malo dospijevaju u širu javnost. Riječ je o kritičkom razmišljanju koje mnogima nije drago čuti.
Gledajući na hrvatsku socijalnu politiku, Bežovan upozorava da bi trebalo smanjivati postotak ispadanja učenika i studenata iz sustava obrazovanja, a to, kaže, u Hrvatskoj nitko ne spominje. Drugi sličan veliki problem, dodaje, vezan je uz stariju populaciju, čiji je dio integriran u sustav rada i ima određena prava.
Zaboravljeni nezaposleni
"Broj nezaposlenih raste, sad ih je već preko 350 tisuća i mi smo se zatekli u problemu koji se inače naziva dualizmom. Već pet godina, naime, padaju svi gospodarski pokazatelji, no mirovine koje se plaćaju iz sustava međugeneracijske solidarnosti i dalje rastu", kaže Bežovan.
Dodaje da bi dio novca trebalo preusmjeriti nezaposlenima, koji nemaju gotovo nikakva prava.
"Država i vlada nejednako tretiraju te dvije skupine, jer se uzima novac iz proračuna za rast mirovina, a ništa se aktivno ne ulaže za poticaje zapošljavanja. Također je važno uočiti da u ministarstvima koja su zadužena za taj dio politike nemamo dovoljno kompetentnih ljudi, dok je broj ministarstva narastao. A zbog toga je napravljen niz proceduralnih i programskih grešaka u tom području", kaže zagrebački sveučilišni profesor.
Osvrnuo se i na djelovanje inicijativa poput Udruge Franaka, koji građane žele zaštititi od pohlepe.
"To je izuzetno važan moment u našoj stvarnosti, ta udruga je pokazala što u modernom smislu znači civilno društvo. Građani su precizno locirali problem i samoorganizirali se kako bi zaštitili svoj interes. I dok oni nisu pobijedili na prvostupanjskom sudu, problem kreditne ovisnosti o deviznoj klauzuli uopće nismo mogli učiniti relevantnim u javnim raspravama. Danas je to legitimna politička tema. Mnoge zemlje same su zaštitile svoje građane, dok se naša država i dalje bavi špekulativnim poslovima s privatnim subjektima na tržištu nekretnina, primjerice, kako bi nešto ušićarila", kaže Bežovan.
Kreativni i produktivni zaduženi do grla
U svemu ističe zaslugu ministra financija Slavka Linića, jer je izašao u susret prvenstveno velikoj skupini mlađih ljudi koji su bili de facto prevareni zaduživanjem uz nepovoljnu deviznu klauzulu, i koji su dospjeli u bezizlaznu egzistencijalnu situaciju.
"To je dio najveće socijalne i čak gospodarske nevolje s kojom se Hrvatska suočila, da se populacija mlađih i kreativnih i produktivnih ljudi, a koja bi trebala biti nositelj našeg razvoja, u velikoj mjeri zadužila nepredvidivo skupo. To je posljedica tog vladina savezništva sa špekulantima iz financijske industrije, i sve donedavno nikog definitivno nije bilo briga što oni vuku mlinski kamen oko vrata, a koji čitavu zemlju vuče na dno", komentirao je Bežovan.
Što se tiče smanjivanja radničkih prava, ocjenjuje da će se ona neminovno spustiti na nivo onih u Mađarskoj i Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj.
http://www.dw.de/bankari-lako-kupuju-politi%C4%8Dke-probisvijete/a-17287448
