Stanovnici Podruta, u blizini Novog Marofa već godinama se žale nadležnima na dabrove, no oni samu sliježu ramenima i govore im da se nauče suživotu jer je riječ o zaštićenoj vrsti. "Dok je kukuruz izrastao i imao klip onda su dolazili postepeno i cvikali su kukuruz pri podu i sa stabljikom otpeljali u potok", kazala je za RTLMarica Kuzel iz Podruta, koja na svoje polje kukuruza više ni ne računa jer ga joj dabrovi redovito cijelog unište. No problem je daleko veći.
„Ogoljeno, srušeno i nagriženo drveće postalo je redovita pojava. "Nose granje, i breskvice su mi odlomili i onda naprave brane u potoku i postoji mogućnost da dođe do poplave", kaže Kuzel, a Zdenka Česi ističe i drugi problem po kojem su i najpoznatiji – zbog brana koje rade, brojne livade su postala jezerca.
'Što ako bude požar?'
"Tu je hidrant. Da recimo dođe do požara, najprije bi trebalo ispumpati cijelo polje da bi mogli do hidranta", upozorava Zdenka Česi iz Podruta. Problema su svjesni u Hrvatskim vodama, no ističu kako ne smiju ništa dirati, jer je riječ o strogo zaštićenoj vrsti.
"Mi u našim aktivnostima moramo njegovo stanište ostaviti nedirnuto - okvirno oko 100 do 50 metara prije i poslije nastambe", rekao je direktor Vodogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Danijel Bunić.
Prvog uvezli prije 25 godina, sad ih je tisuće
Ipak, ovog problema prije nije bilo, jer dabrova dugo nije u Hrvatskoj. Prvog smo uvezli iz Njemačke prije 25 godina. "Moja je procjena da se sada u Hrvatskoj nalazi između dvije - dvije i pol tisuće familija s ukupno oko 10-ak tisuća jedinki", kaže profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijan Grubešić.
Muku s glodavcima imaju i na autocestama u blizini kojih prave brane, pa često dolazi do izlijevanja vode. "Rješavamo prokopima koliko je to moguće, tamo gdje je voda da je pustimo. Međutim, oni ponovno to vraćaju na isto. Nismo im rušili brane jer to ne smijemo, jer su strogo zaštićena vrsta, ali je veoma teško. Neke površine nismo održavali dvije godine", kazao je voditelj tehničke jedinice Varaždin Hrvatskih autocesta Dejan Crnčec.
Mještani se godinama žale, ali odgovor je uvijek isti: "naučite se na suživot". "Ja ću sama uloviti jednoga pa vam ga dati pa živite vi s njim, pa se naučite živjeti s njim", zaključuje Zdenka Česi iz Podruta. Čini se kako rješenja s dabrovima za sada nema na vidiku. Ubije li se, kazna je od 7000 do 200 tisuća kuna.
