Cvitan napominje kako su rokovi za prijateljsko rješavanje ovih sporova, koji su djelomično i posljedica lošeg postupanja sudova u odnosu na strana ulaganja, već istekli, no DORH i dalje pokušava naći rješenje kako se Hrvatska ne bi našla u deset novih arbitražnih procesa.
Vlada je lani ukinula važno povjerenstvo
Do prošle godine postupak što prethodi arbitraži vodilo je Međuresorno povjerenstvo za postupanje po zahtjevima stranih ulagača vezanih uz sporove koji proizlaze iz dvostranih ugovora Republike Hrvatske iz područja poticanja i zaštite stranih ulaganja. U njemu su bili predstavnici DORH-a, te svih nadležnih vladinih ministarstava, a zadatak mu je bilo analizirati sve činjenice i dokaze na koje su ukazivali strani investitori.
Naime, na osnovu sklopljenih ugovora o zaštiti i poticanju stranih ulaganja, u pravilu, Republika Hrvatska odgovara ako se investitor našao u neravnopravnom položaju ili ukoliko mu nije plaćena tržišna naknada u slučaju izvlaštenja investicije – drastične promjene zakona nakon početka ulaganja ili neke greške u radu državnih tijela nadležnih za tu investiciju.
Povjerenstvo je analiziralo zahtjeve ulagača, prikupljalo potrebne informacije od nadležnih tijela vezano uz rješavanje zahtjeva te podnosilo Vladi Republike Hrvatske prijedloge odluke o tim zahtjevima. Međutim, lani je Vlada povjerenstvo ukinula, piše Cvitan.
Koje su sve posljedice tužbi investitora?
“U izvješću o radu za 2015. godinu posebno je istaknut značaj prijateljskog rješavanja spora, jer on ima i političku dimenziju, kojom se šalje poruka stranim investitorima i prezentira Republika Hrvatska kao odgovorna i pouzdana zemlja domaćin, ali i pravnu dimenziju, jer se utvrđuju sve bitne činjenice, procjenjuje utemeljenost zahtjeva i ishod moguće arbitraže, te ukazuje na potrebu promjene načina postupanja nadležnih tijela i osoba, kao i eventualne izmjene određenih propisa”, objašnjava glavni državni odvjetnik.
Cvitan ističe kako arbitraže treba izbjeći, odnosno dati investitoru argumentirano i kvalitetno pravno obrazloženo očitovanje kako bi ga se privolilo da odustane od podizanja tužbe. “Financijski troškovi vođenja arbitražnog postupka izuzetno visoki, u pitanju su milijuni eura”, podsjeća Cvitan i navodi kako je lani DORH radio na prijateljskom rješavanju sporova u deset slučajeva. “Jedan je u mirovanju temeljem zahtjeva ulagatelja, jedan zahtjev ulagatelja je odbijen, a jedan zahtjev je prerastao u arbitražni postupak”, pojašnjava glavni državni odvjetnik.
Ovi su investitori podnijeli tužbe protiv Hrvatske
Riječ je o tužbama Centre One S.a.r.l. iz Luxembourga i Centre One B.V. iz Nizozemske, Envieninternationala s Malte i Enarga iz Slovačke, Recap International LLP i Olympia Holding AS-a ulagača iz Kanade i Velike Britanije, Amlyn Holding B.V. iz Nizozemske, banaka Societe Generale iz Francuske i Intesa Sanpaolo S.p.A. iz Italije.
Tužbe su podnijele i austrijske banake Hypo Group Alpe Adria AG, Raiffeisen Bank Austria d.d., Sberbank Europe AG, Erste Group Bank AG i Unicredit Austrija, Heta Asset Resolution iz Austrije, te austrijskog Metro Cash & Carry. Tužba ulagača Turifirm SRL iz Italije, na njihov zahtjev, završila je lani u mirovanju. Njihove tužbe teške su oko devet milijardi kuna.
Postupci koji su u tijeku na arbitražnom sudu
U izvješću Cvitan navodi i konkretne arbitražne postupke na kojima je DORH lani radio. Tako je pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) protiv Republike Hrvatske vođeno pet arbitražnih postupaka. U njima DORH zastupa Hrvatsku zajedno sa stranim odvjetničkim društvima. Riječ je o tužbi Van Rieta, investitora koji su tražili naknadu štete u iznosu od 30 milijuna dolara zajedno sa svim troškovima arbitražnog postupka i kamatama.
Tu štetu su navodno pretrpjeli jer im nije dozvoljena gradnja na kupljenim nekretninama. U tužbi su se pozivali na kršenje međunarodnog ugovora što ga je Hrvatska sklopila s Belgijsko-luksemburškom ekonomskom unijom o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja. Lani je donijeta arbitražna odluka kojom im je tužba odbijena. DORH je radio i na arbitražnom postupku što ga je tužbom pokrenuo Georg Gavrilović zajedno s tvrtkom Gavrilović d.o.o.
Zahtijeva naknadu štete od 193.000.000 eura zajedno sa svim troškovima arbitražnog postupka i kamatama i to zbog stečajnog postupka u kojem mu je stečajni sud, tadašnji Okružni privredni sud u Zagrebu, još 1991. godine prodao pet firmi iz Gavrilović holdinga, no nije utvrdio imovinu prodanih tvrtki. Zato Gavrilović smatra da je oštećen te da je Hrvatska prekršila odredbe međunarodnog ugovora koji je sklopila s Austrijom.
U ovom arbitražnom postupku u ožujku 2016. održana je rasprava, dok je završno ročište održano u rujnu iste godine. Arbitražna odluka očekuje se sredinom ove godine, stoji u Cvitanovom izvješću. U međuvremenu je Gavrilović optužen za ratno profiterstvo zbog te iste kupovine tvrtki petrinjske mesne industrije.
Još 2,3 milijarde kuna moguće financijske štete
Treći arbitražni spor kojim se DORH bavio pokrenut je tužbom B3 Croatien Courier Cooperativ. Ovaj investitor tvrdi da je Hrvatska prekršila odredbe međunarodnog ugovora sklopljenog s Kraljevinom Nizozemskom jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta zbog čega je pretrpio štetu u iznosu od 53 milijuna eura. Tijekom prošle godine obavljene su sve pripreme za provođenje rasprave, odnosno svih dokaza što su ih stranke u sporu predložile. Ove godine to je i realizirano. Rasprava je zaključena.
Amlyn Holding B.V., nizozemski investitor traži naknadu štete što ju je navodno pretrpio jer je Hrvatska prekršila odredbe Europske energetske povelje. Tim izmjenama pogodovalo se, stoji u tužbi, drugim investitorima. Iako u samoj tužbi nije navedena visina štete, tijekom prijateljskog rješavanja spora spominjan je iznos od oko 85 milijuna eura.
Tužbom su i UniCredit Bank Austria AG, te Zagrebačka banka d.d. pokrenule arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju trpe zbog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim investicijama. Riječ je o konverziji kredita u švicarskim francima.
Cvitan ne želi plaćati troškove arbitražnih sporova
Cvitan je otkrio kako su Hrvatsku troškovi zastupanja države u inozemstvu, uključujući arbitraže lani iznosili su 39.257.832,70 kuna. To je 70,12 posto ukupnog proračuna DORH-a koji je iznosio 55.986.832,97 kuna. Po Cvitanovom mišljenju nije logično ni opravdano, da se oni naplaćuju iz budžeta DORH-a.
“Prabacivanjem tih troškova na proračun ministarstva čiji je rad doveo do spora ojačala bi se financijska odgovornost i disciplina toga ministarstva. Ovakav prijedlog uputili smo Ministarstvu pravosuđa još 2013. godine”, zaključuje Cvitan.
