Saborski zastupnici GLAS-a Anka Mrak Taritaš i Goran Beus Richembergh u petak su objavili da su u saborsku proceduru uputili dopune Zakona o udomiteljstvu kojim bi se u definiciju udomiteljske obitelji uvrstilo i životne i neformalne partnere.
Mrak Taritaš osvrnula se na nedavnu odluku Ustavnog suda da se životnim partnerima omogući udomljavanje djece, rekavši da nas je Ustavni sud podsjetio na nekoliko stvari, među ostalim, da smo se svi u svakodnevnom djelovanju dužni pridržavati Ustava koji jasno zabranjuje diskriminaciju i svima bez razlike jamči jednakost pred zakonom.
"Ustavni sud nas je podsjetio i da za svrhu udomiteljstva nije važno u kakvoj zajednici živi udomitelj, nego da djetetu ili odraslome koga udomljuje pruži ono najbolje“, istaknula je na konferenciji za novinare u Saboru.
Upozorio nas je, dodala je čelnica GLAS-a, i da kod predlaganja i donošenja Zakona o udomiteljstvu, a to je nadležnost Vlade i Sabora, nisu izneseni ni uvjerljivi ni objektivni argumenti kojima bi se opravdala njegova restriktivnost, naglasivši da istospolni partneri imaju pravni status zajednice obiteljskog života i sva prava koja iz toga proizlaze.
'Trebamo biti bolji ljudi'
"Ustavni sud podsjetio nas je ovaj tjedan da bismo, bez obzira na vlastite kulturne, religijske i bilo kakve druge predodžbe o svijetu, trebali imati više poštovanja i razumijevanja jedni za druge. Trebali bismo pokušati biti bolji ljudi. A ako već nismo u stanju biti bolji ljudi, onda bismo se barem trebali držati vlastitog Ustava – najveće političke i pravne vrednote naše zemlje“, zaključila je Mrak Taritaš.
Beus Richembergh je kazao da je odluka Ustavnog suda otrijeznila mnoge da po pitanju udomljavanja ne smije biti kompromisa niti odluka o udomljavanju ne smije biti ničije diskrecijesko pravo pa tako ni Centra za socijalnu skrb.
"Osim što diskriminira životne partnere i neformalne partnere, Zakon o udomiteljstvu djeci bez roditeljske skrbi ograničava pravo na najbolju moguću udomiteljsku obitelj isključujući veliki broj potencijalnih udomitelja. To je posebno zabrinjavajuće uzme li se u obzir da u Hrvatskoj postoji manjak udomiteljskih obitelji te da više od tisuću djece odrasta u domovima umjesto u udomiteljskoj obitelji", rekao je.
Upozorio je kako značajan broj te djece, upozorio je, zbog različitih zdravstvenih problema, etničke pripadnosti, najčešće romske, ili broja braće i sestara ne nalazi lako udomitelje.
Stoga smatramo nužnim da se što prije pristupi dopuni Zakona kojom bi se u definiciju udomiteljske obitelji uključilo životne ili neformalne partnere čime bi se spriječila mogućnost tumačenja Zakona o udomiteljstvu na štetu životnih partnera njihovim nedvosmislenim uključivanjem u definiciju udomiteljske obitelji, rekao je Richembergh.
