Iako u ministarstvu zdravstva još ne potvrđuju informaciju koja je sve glasnija u ginekološkim krugovima, čini se da bi se u Hrvatsku uskoro mogli uvoziti sjeme i jajne stanice.
Ponekad budući otac ili majka nemaju drugog izbora no pronaći donora. Iako mnoge zemlje imaju klinike u kojima roditelji kataloški biraju karakteristike svog budućeg djeteta, u Hrvatskoj to nije moguće. Za sada. Naime, zakon ne dopušta anonimno doniranje pa nitko ne želi riskirati da dijete jednog dana potraži biološke roditelje.
Rješenje bi, tvrde stručnjaci, mogao biti uvoz.
"Potpuno legaliziranje i utemeljit sve propise koji su neophodni za uvoz gameta, znači za uvoz sjemena i jajnih stanica jer čini se da je to jedini način da se taj program kod nas započne", izjavio je Velimir Šimunić, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju.
U tom će smjeru najvjerojatnije ići i izmjene Zakona o potpomognutoj oplodnji.
"Ništa radikalno i novoga neće donijeti. U Hrvatskoj će i dalje biti potpomognuta oplodnja i s te strane ne treba biti zabrinutost", kazao je Milan Kujundžić (HDZ), ministar zdravstva.
U Hrvatskoj oko 80 tisuća parova ima problema s plodnošću. Na godinu njih oko 10 tisuća liječi neplodnost, a napravi se približno 5 tisuća postupaka medicinski potpomognute oplodnje. Rezultat je između tisuću i tisuću sto djece. Liječnici apeliraju da treba na vrijeme misliti na plodnost.
"To je temelj za mnoge postupke koji se danas sve više i više kod nas rade, a na zapadu je to četvrtina posla u takvim centrima, to je očuvanje plodnosti kroz zamrzavanje jajnih stanica", dodaje Šimunić.
Najave uvoza gameta pozdravljaju i u Udruzi Roda, ali smatraju da je za lakše roditeljstvo potrebno još izmjena zakona.
"Mi u RODI se zalažemo da ne postoji ograničenje po broju jajnih stanica, u ovom trenutku je to 12 ograničenje koje ne postoji u niti jednoj zemlji Europe", poručuje Irena Rožić, volonterka Udruge Roda.
U Makedoniji gotovo nikakvih ograničenja nema. Na medicinski potpomognutu oplodnju mogu i samohrane majke, dopušteno je imati i surogat majku. Već godinama sjeme uvoze iz Danske, a posljednju godinu i jajne stanice iz Ukrajine.
"Možemo imati bračni par, donatoricu jajnih stanica, donor spermija i na kraju i surogat majka, negdje 5 stranaka za jednu bebu. Što mislim da je malo preliberalno", izjavio je Slobodan Lazarevski, Odjel humane reprodukcije u KB-u Acibadem Sistina u Skoplju.
Hrvatska sigurno neće ići tako daleko, no mnogi smatraju da u zemlji koja je prvu bebu iz epruvete dobila 1983., a do sada ih je rođeno oko 25 tisuća, neplodnim parovima treba borbu za dijete olakšati.
