Gostujući jučer u emisiji 'Nedeljom u 2' Hrvatske radiotelevizije, zastupnik u Europskom parlamentu i jedan od potencijalnih kandidata za predsjednika Republike, Mislav Kolakušić, ponovio je kako mu je jedan od ciljeva u najavljenom trokoraku do dolaska na vlast (zastupnik u Europskom parlamentu - predsjednik Republike - premijer, nap.a.) izmjena Ustava kako bi se osnažile predsjedničke ovlasti.
"Predsjednik je jedini kojem građani direktno daju mandat i on je jedini koji ima pravo zahtijevati da se sve opcije na parlamentarnim izborima okupe oko njega. Mi moramo odlučiti žele li jednu odgovornu osobu koju su sami izabrali, ako žele moramo se vratiti na predsjednički sustav", ustvrdio je Kolakušić.
Kolakušić kaže kako bi predsjednički sustav u Hrvatsku vratio referendumom. "Postoji samo jedan način, zato što parlament to nikada neće učiniti. Postoji referendum. Referendum koji podržava predsjednika Republike Hrvatske će sigurno proći", kazao je.
Kolakušićeva stranica Ustav.hr na kojoj najavljuje promjene koje želi provesti
KOLAKUŠIĆ NA ‘VRUĆEM’ ACINOM STOLCU: ‘Da sam ja premijer odmah bi ukinuo 100.000 izmišljenih radnih mjesta u birokraciji’
Kolakušić 'uzeo' Škorine ideje i maksimalno ih zaoštrio
Kolakušić je već drugi relativno ozbiljni predsjednički kandidat koji bi promjenama Ustava osnažio ulogu predsjednika Republike kakva je u Hrvatskoj postojala u prvom desetljeću samostalnosti, za vrijeme prvog predsjednika Franje Tuđmana. Prvi je s inicijativom za jačanje predsjedničke funkcije i vraćanje polupredsjedničkog sustava izašao Miroslav Škoro. On je potkraj lipnja, obznanivši kandidaturu za predsjednika, odnekud isukao podatak da "više od 90 posto ljudi želi da se predsjednik bira na direktnim izborima" te da bi "predsjednik, koji na izborima dobije milijun glasova, trebao imati mogućnost sudjelovati u odlučivanju".
Konkretno, Škoro predlaže da "ojačani" predsjednik može raspisati referendum bez suglasnosti premijera, da može sazvati sjednice Vlade i predsjedati njima, da mu se omogući privremeni veto te da može predlagati kandidate za suce Ustavnog suda.
No, Škorini prijedlozi su kamilica spram onih koje iznosi Kolakušić. Štoviše, Kolakušić kao da je uzeo Škorine prijedloge i maksimalno ih zaoštrio. Na svojoj stranici ustav.hr on redom predlaže sljedeće ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske: Imenuje predsjednika i članove Vlade, imenuje Ravnatelja državne antikorupcijske i porezne agencije, raspisuje referendum, predlaže zakone, saziva sjednice Vlade, imenuje troje sudaca Ustavnog suda te imenuje predsjednika Vrhovnog suda.
'Takva centralizacija moći nikada nije dobra'
U odnosu na postojeće predsjedničke ovlasti riječ je o inicijativi za radikalnim osnaživanjem uloge predsjednika i uvođenjem, odnosno vraćanjem polupredsjedničkog sustava. Na naše pitanje kamo vodi Kolakušićeva inicijativa za širenjem i jačanjem predsjedničkih ovlasti, stručnjakinja za Ustavno pravo, prof. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci kaže kako to ide ka koncentriranju vlasti u rukama jedne osobe. To je, kaže, istodobno privlačna, ali i opasna ideja.
"To je više-manje polupredsjednički sustav francuskog tipa s nekim dodatnim ovlastima, odnosno potpuno centraliziranje moći u rukama predsjednika države s ovlastima koje bi bile veće od onih kakve, primjerice, ima predsjednik SAD-a. Mi se, kao država i društvo, možemo odlučiti za različite modele, čak i stvoriti neke svoje, nove, ali moramo biti svjesni što taj model nosi. A nosi priličnu centralizaciju vlasti u rukama jedne osobe. Takva centralizacija moći nikada nije dobra, bez obzira o kojoj se osobi ili državi radi. Krasno je kada imate prosvjećenog apsolutista, no nikada ne možemo znati hoće li ta osoba iskoristiti tu moć za opće dobro", ističe prof. Barić.
Iako kaže kako (tro)dioba vlasti u Hrvatskoj "ne funkcionira savršeno", prof. Barić napominje kako je dobra ideja da postoji tijelo koje kontrolira drugo tijelo. "Tako niti jedno tijelo, čak ni sud, nema apsolutnu moć, nego uvijek postoji jedno, a po mogućnosti i dva druga tijela koja će kontrolirati jedni druge. Zato ideja diobe vlasti funkcionira kao zupčanik gdje uvijek nešto u nešto ulazi i nitko nije samostalan u svome području", dodala je.
Kolakušić želi Hrvatsku vratiti u predsjednički sustav
STRUČNJACI ZAKLJUČILI: Mala vjerojatnost da će se mijenjati ustavne ovlasti predsjednika države
'Pljuju po Jugoslaviji i komunizmu, a hoće ovlasti kao Tito'
Prof. Barić ne čudi što su dvojica potencijalnih predsjedničkih kandidata već u pretkampanji nametnula temu ustavnih promjena radi jačanja predsjedničkih ovlasti.
"To je zapravo bilo za očekivati s obzirom na ogromno nepovjerenje u političare i političke stranke čije je toliko očigledno sebično trgovanje za vlastite interese izazvalo silan revolt. Među građanima prevladava stav 'hajde da to netko počisti'. A tko će počistiti? Pa neki veliki vođa. To je sasvim logična posljedica tamo gdje demokracija nije duboko usađena i gdje se ona baš i ne razumije najbolje. U suprotnom bi narod znao da nije veliki vođa taj koji će to riješiti već da su oni sami, narod, ti koji to mogu. A mogu to učiniti najprije na izborima, zatim na prosvjedima i na koncu različitim oblicima građanskog neposluha", ističe.
Na koncu, prof Barić kaže kako joj je vrlo zanimljivo da se stalno pljuje po Jugoslaviji i komunizmu dok se s druge strane traže predsjedničke ovlasti kakve je, takoreći, imao Josip Broz Tito. "Pozadinski stav je isti. Rješenje se vidi u jakoj osobi, a to je onda paternalizam u političkom smislu: nađimo oca ili majku (domovine) koji će nas voditi u bolje sutra. Naravno, sadržaj smo u odnosu na ona vremena ipak omekšali, određene slobode su dosegnute, ali matrica razmišljanja je ista i suprotna je demokraciji", zaključila je prof. Barić.
