Mladić je u ljeto 1991. postao zapovjednikom Devetog korpusa JNA u Kninu. Srpske paravojne postrojbe uz pomoć JNA počinile su pokolje i zločine u Škabrnji, Nadinu, Kijevu, Vrlici i drugim mjestima u dalmatinskom zaleđu. Istodobno, snage pod Mladićevim zapovjedništvom stalnim su granatiranjima nastojale osvojiti Zadar, Šibenik i Sinj pokušavajući izbiti na Jadransko more.
Mladićev cilj bio je presjeći Hrvatsku napola
Najbliže tomu došao je u rujnu 1991. godine, kada su snage JNA stigle do Šibenskog mosta. No, tamo su ih zaustavila hrvatske snage pod zapovjedništvom generala Rahima Ademija. Mladićev cilj bilo je presijecanje Hrvatske napola.
General Ademi za Al Jazeeru se prisjetio te bitke rekavši kako bi padom Šibenika u pitanju bila cijela Dalmacija. Stoga je, smatra Ademi, obrana Šibenika bila jedna od najvećih hrvatskih pobjeda u ratu. A bio je to, ujedno, prvi Mladićev vojni poraz u Hrvatskoj.
"To je bila vojska koja je bila modernizirana, s tenkovima, a u to doba mi se nismo imali čime braniti. Onda sam organizirao osvajanje vojarne u Rogoznici, gdje smo došli do teškog naoružanja i topova i tu smo preko noći formirali topničke bitnice i postavili obranu ispred Šibenika. I tako smo obranili Šibenik, a poslije toga smo išli negdje 25 kilometara iza Vodica, prema Gaćelezama se uspjeli prebaciti i s tim smo izvršili deblokadu Šibenika. To je bio njegov poraz, a ja smatram kao vojnik da je to najveća pobjeda Hrvatske vojske i prva pobjeda u Domovinskom ratu, u ratu u Šibeniku", kazao je Ademi za Al Jazeeru.
"Hrabrost" je iskazivao ubijajući nedužne i nenaoružane
Ademi kaže kako Mladića nikada nije sreo ni vidio osim "preko nišana" a o njemu i kao čovjeku i kao vojniku misli sve najgore.
"Mogu reći da on nije bio nikakav vojnik. On svoje vojničke vještine ratovanja nikada nije pokazao, on je pokazao samo 'hrabrost' na nedužnim civilima, ubijajući civile i ljude koji su bili nenaoružani. A što se tiče bitaka, tu je uvijek bio veliki gubitnik, a njegova osoba se najbolje vidi u Škabrnji što je napravio – tamo je ubijao civile – i u Srebrenici. To je njegova najveća sramota, načinio je ratni zločin na civilima, i to ne jedan nego više. On je bio tu zapovjednik, najodgovorniji je bio i jedino je znao tući po civilima, a kad je naišao na Hrvatsku vojsku, uvijek se povlačio – gdje je osjetio da su civili, nenaoružan narod tu je poslao tenkove i pravio je zločine, a gdje je naišao na otpor Hrvatske vojske uvijek se povlačio, tako da je doživio poraze od Hrvatske vojske dok god je bio ovdje."
Slično mišljenje o Mladiću ima i Petar Stipetić, umirovljeni hrvatski general i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH.
"Vojnih pobjeda nije bilo, on je zaustavljen kod Zadra, tu je zaustavljena ofenziva i kasnije smo u Maslenici čak i protuudarom vratili neke teritorije. Porušio je Maslenički most, ali tu je zaustavljen, i kod Šibenika je isto zaustavljen i to je sve. On je što je napravio napravio je u Ravnim kotarima. Bio je uspješan gdje nije bilo nikoga, gdje nije bilo naših snaga. Benkovac je i tako bio njihov, izbio je do Peruće i na toj liniji je zaustavljen taj korpus", kazao je Stipetić za Al Jazeeru.
"Zar je umijeće silom ići na nenaoružani narod?"
On je na pitanje o Mladićevim vojnim umijećima odgovorio protupitanjem.
"Koja vojna umijeća? S naoružanom silom ići protiv nenaoružanog naroda? Vi znate da mi '91. nismo imali ni organiziranu vojsku, a i ono što se organiziralo bilo je nikako naoružano. Kojeg ratnika? Da je bio ratnik, pokazalo bi se u miru što je napravio. Nije ništa, istaknuo se po zločinima, to su njegove 'zasluge'", zaključuje Stipetić.
Mladić nije u Haagu optužen za ratne zločine u Hravstkoj, no ovdje je u odsutnosti osuđen 1992. godine na 20 godina zatvora zbog napada na Sinj i Trilj te palež u cetinskim selima.
Eugen Jakovčić iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta za Al jazeeru je rekao da su zbog zločina u Škabrnji vođena četiri kaznena postupka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju te da su u njima donesene osuđujuće presude Milanu Babiću i Milanu Martiću.
Za zločine u Hrvatskoj osuđeni samo niži časnici JNA
Tužiteljstvo je teretilo i tadašnjeg srpskog političkog lidera Slobodana Miloševića te Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, nekadašnje šefove Državne sigurnosti Srbije, protiv kojih će se, nakon odluke žalbenog vijeća, provesti ponovljeni postupak.
"Ova odluka, u vezi sa Stanišićem i Simatovićem, osim što bi obiteljima žrtava mogla predstavljati oblik reparacije kroz kaznenu pravdu, važna je i zbog mogućnosti korigiranja porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA – Miodraga Jokića i Pavla Strugara za Dubrovnik, Mileta Mrkšića i Veselina Šljivančanina za vukovarsku bolnicu – nije osuđen za zločine počinjene na teritoriju RH. Pravosuđe Republike Hrvatske dosad je, kad govorimo o zločinu u Škabrnji, donijelo dvije osuđujuće, pravomoćne presude, i to protiv 16 okrivljenika, od kojih je dvoje bilo prisutno tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru. Procesuiranje pred međunarodnim i nacionalnim sudovima za zločin u Škabrnji donijelo je samo djelomičnu pravdu žrtvama jer zatvorske kazne izdržavaju samo tri osuđene osobe, dok su ostali počinitelji i dalje nedostupni", kazao je Jakovčić iz Documente.
