Kako bi vratila Inu u hrvatske ruke, Vlada je odlučila prodati 25 posto - 1 dionicu HEP-a. Odluka je to koja je izazvala glasna negodovanja, kako oporbe, tako i sindikata. No, ni HDZ-ov partner Most nije pretjerano oduševljen prodajom dionica HEP-a u oom trenutku. Oni smatraju kako bi HEP prije prodaje 25 posto dionica trebalo ojačati.
Za otkup MOL-ovih dionica vlada bi trebala prikupiti minimalno milijardu eura. Kad se ne bi prodavao HEP, gdje bi Vlada mogla namaknuti dovoljan iznos?
Tvrtke od strateškog interesa
U većinskom vlasništvu države je pedesetak tvrtki među kojima su i one od strateške važnosti koje ne smiju u privatizaciju. Iako na prvi pogled država raspolaže velikim privatizacijskim potencijalom, osim HEP-a i nema puno tvrtki koje bi se mogle brzo i unosno unovčiti, piše tportal.
Vlada, kao što je to napravila i prošle godine, može skinuti određene tvrtke s popisa tvrtki od strateškog značaja i tako otvoriti vrata rasprodaji udjela.
Energetski sektor, uz HEP, čine i JANAF, Plinacro i Podzemno skladište plina. Najveću vrijednost ima JANAF, a državni udio u toj tvrtki u ovom trenutku na burzi vrijedi oko 4,2 milijarde kuna. U privatizaciju bi mogli i udjeli u HPB-u, Croatia osiguranju, Podravci i ACI-ju.
Veliki igrači pokazali interes
Vrijednost državnog udjela od dvadesetak posto u Podravci trenutno vrijedi oko 536 milijuna kuna, a u HPB-u, koji posluje sve bolje, vrijedi oko 915 milijuna.
Interes za udio u lancu ACI marina već su pokazali Turci iz Dogus Grupe, ali i Adris grupa. Kad bi išla u prodaju ACI bi mogla državi donijeti oko 560 milijuna kuna. Kad bi se išlo u privatizaciju turističkih tvrtki Hoteli Makarska, Hoteli Maestral, Club Adriatic i Jadran Crikvenica, država bi mogla zaraditi oko 250 milijuna kuna.
Valja spomenuti i tvrtke za koje ne postoji neki poseban interes ulagača - Croatia Airlines, Petrokemija, Đuro Đaković holding, Jadroplov, HŽ Cargo, Borovo, Badel 1862, Croatia banka, Vjesnik (tiskara) - koji, i kad bi se pojavio ulagač, ne bi donijele značajna sredstva jer je za njih potreban kapital u svrhu restrukturiranja i razvoja, piše tportal.
HEP najizglednija opcija
A primjer Zračne luke Zagreb, koju smo dali u koncesiju, mogle bi slijediti i ostale zračne luke, a u privatizaciju bi mogle i Hrvatska lutrija, Jadrolinija, Narodne novine i Hrvatska pošta.
Logično, jedino prodaja HEP bi državi donijela dovoljno novca za otkupi Ine od MOLA-a bez povećanja javnog duga.