Smijenjeni savjetnik predsjednice Republike Mate Radeljić podigao je veliku prašinu kada se nakon smjene obratio javnosti pripoćenjem u kojem tvrdi da je djelatnik SOA-e Davor Franić s kojim se sastao u jednoj zagrebačkoj slastičarnici, navodno na traženje predsjednice Republike, od njega zatražio da podnese ostavku te mu poručio da je u suprotnom čak spreman zaletiti se automobilom u njega.
Nakon dramatičnog Radeljićevog obraćanja, priopćenjem se u petak oglasila SOA, ali vrlo šturo i općenito, tvrdnjom da "svoje zadaće obavlja u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, pripadajućim zakonima, kao i godišnjim smjernicama za rad sigurnosno-obavještajnih agencija koje donosi Vijeće za nacionalnu sigurnost". Potom se jučer oglasio i Ured predsjedniceKolinde Grabar Kitarović ističući kako "najoštrije odbacuje zlonamjerne tvrdnje da je na bilo koga ikad vršen pritisak, bilo izravno ili neizravno, da podnese ostavku". No, zanimljivo je da niti SOA niti Ured predsjednice nisu demantirali da je djelatnik SOA-e, u predsjedničino ime, priopćio njenom savjetniku odluku o smjeni.
"Ako je istina, treba zatražiti ostavku ravnatelja SOA-e"
"Ako je točno sve što je Mate Radeljić naveo u svome priopćenju, da mu je pripadnik tajne službe po nalogu predsjednice Republike priopćio da će biti smijenjen s funkcije savjetnika predsjednice za unutarnju politiku, onda se radi o ozbiljnoj zloupotrebi tajne službe. Nedopustivo je da ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije prenosi poruke bilo kojeg dužnosnika, pa tako ni poruke predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Ovo svjedoči o visokom stupnju politizacije službi", kazao je za Jutarnji list bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin dodavši da bi na mjestu premijera Andreja Plenkovića zatražio ostavku ravnatelja SOA-e.
Lučin smatra kako se u ovom slučaju predsjednica Grabar-Kitarović pokazala nevještom političarkom te ustvrdio kako ga to podsjeća na vrijeme 1990-tih kada su tajne službe bile u službi frakcija i unutarstranačkih previranja u HDZ-u.
Gordan Bosanac, član Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi, smatra da svakako treba istražiti i ispitati sve navode iz Radeljićevog priopćenja koji, ako se pokažu istinitima, svjedoče o zloupotrebi tajnih službi. Bosanac za Jutarnji list kaže da tu istragu mogu provesti unutarnja kontrola SOA-e, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, DORH ili Vijeće za civilni nadzor.
Smerdel: Predsjednik države de facto je nesmjenjiv
Ako bi se utvrdilo da su tvrdnje iz Radeljićevog priopćenja istinite, onda je Sigurnosno-obavještajna agencija izašla iz zakonskih okvira, što bi moglo pokrenuti pitanje odgovornosti ravnatelja čiju smjenu, kao i imenovanje, supotpisuju predsjednica države i predsjednik Vlade. Također se postavlja i pitanje odgovornosti predsjednice Republike, odnosno je li zloupotrijebila tajnu službu i izašla izvan okvira svojih ovlasti te povrijedila Ustav. Time bi se, piše Jutarnji list, otvorila mogućnost aktivacije članka 105 Ustava koji govori o odgovornosti predsjednika Republike.
Profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, dr. Branko Smerdel, kaže da Ustav ima mehanizam opoziva predsjednika države radi povrede Ustava, ali da je on gotovo neprovediv u praksi. Taj postupak utvrđivanja odgovornosti predsjednika Republike, prema Ustavu RH, može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Nadalje, tumači Smerdel za Jutarnji list, o odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca koji odluku moraju donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika.
"Nezamislivo je da u aktualnom sazivu Sabora dvije trećine zastupnika pokrenu bilo koju inicijativu, pa tako ni ovu", smatra Smerdel napominjući kako je ustavna norma postavljena tako da je predsjednik države de facto nesmjenjiv.
