Gerrymandering - pojam koji općenito označuje
političko manipuliranje u postupku podjele zemlje na izborne
okruge, i to poglavito u većinskim izborima, kako bi se
određenome kandidatu odnosno stranci osigurala izborna pobjeda.
Nazvan je prema E. Gerryju (1744-1814), guverneru američke
savezne države Massachussetts, koji je 1812. potpisao dokument o
podjeli na okruge za izbora članova Senata Massachussettsa.
Zahvaljujući tome, republikanci su dobili 50.164 glasa i 29
mjesta, a federalisti više, 51.766 glasova, i samo 11 mjesta. U
okrugu Essex, koji je političkim krojenjem poprimio oblik
daždevnjaka (salamandera), pobijedio je sam guverner Gerry, pa je
tako skovan izraz gerrymandering ili gerymander (Geryy + mander).
Osim negativnoga, postoji i pozitivni gerrymandering kojim se
izborni okruzi nastoje skrojiti tako da u njima brojčanu premoć
imaju rasne ili etničke manjine koje tako mogu izabrati svoje
predstavnike. U Europi je praksa gerrymanderinga bila osobito
tipična za francusku izbornu povijest. Gerrymandering se smatra
jednom od patoloških značajki modernih izbora.
Glasač - u strogom smislu, državljanin s
biračkim pravom koji sudjeluje u nekompetitivnim izborima u
kojima nema mogućnosti birati među različitim političkim opcijama
i njihovim nositeljima te, dakle, nije birač nego samo glasač.
Općenito, glasačem se naziva i birač u kompetitivnim izborima,
premda se on pojavljuje u ulozi glasača samo u trenutku kad
“tehnički” glasuje, to jest kad ubacuje svoj glasački listić u
glasačku kutiju. Ukratko, svaki je birač ujedno i glasač, ali
svaki glasač nije ujedno i birač.
Glasački listić - službeni dokument na kojemu
birači izražavaju svoje političke preferencije u izborima,
odnosno glasuju za određene kandidate ili stranke. Oblik i
sadržaj glasačkog listića propisuju se zakonom. Obvezatno
sadržava podatke o datumu izbora, tijelu za koje se provode
izbori, izbornom okrugu u kojemu se provode izbori, te popis
kandidata za koje se glasuje. Osim tih temeljnih podataka,
glasački listić može sadržavati I upute o tome kako glasovati ili
neki drugi podatak. Dizajn listića – oblik, veličina, boja, tip
slova, stranački znakovi i simboli itd. – utvrđuje izborna
administracija, a on bitno ovisi o vrsti glasovanja. Nakon
završetka glasovanja, listići se razvrstavaju na važeće, koji su
pravilno ispunjeni, i nevažeće, koji nisu propisno ispunjeni ili
uopće nisu ispunjeni. Važeći listići sadržajno se dijele na
efektivne, dane kandidatima ili strankama koje su ušle u postupka
podjele mandata, te propale, “bačene pod stol”, dane kandidatima
i strankama koje nisu ušle u postupka podjele mandata. U
većinskim su izborima praktično propali svi glasovi koji nisu
dani pobjedničkom kandidatu. Nevažeći listići mogu biti izraz
nerazumijevanja načina glasovanja, ali i namjerne opstrukcije
glasovanja odnosno cijelih izbora.
Glasačko mjesto - normativno utvrđen i posebno
uređen prostor u kojemu birači glasuju. Razlikuju se redovita i
posebna biračka mjesta. Redovita mjesta postoje u propisno
označenim državnim ili javnim ustanovama (sjedišta lokalnih
vlasti, škole itd.) u državi u kojoj se provodi glasovanje i na
njima glasuju svi državljani upisani u birački popis. Ne smiju
biti u prostorijama političkih stranaka i ostalih izborni aktera,
te ne smiju biti obilježena stranačkim ili nekim drugim posebnim
političkim znakovima ili simbolima. Posebna glasačka mjesta
organiziraju se u državama koje su ozakonile glasovanje u
odsutnosti, a nalaze se u veleposlanstvima i konzulatima u
inozemstvu, u bolnicama, zatvorima, vojarnama, staračkim
domovima, na brodovima i drugdje. Na svakome glasačkom mjestu
postoji glasački ili birački odbor koji se brine za zakonitu
provedbu glasovanja.
Glasovanje - središnji dio izbornog procesa i
strukturni element izbornih sustava. Označuje način na koji
birači izražavaju svoje političke poreferencije. Strukturno se
razlikuje kategorijalno glasovanje – birač ima samo jedna glas i
može ga dati samo jednom kandidatu ili jednoj izbornoj listi i
ordinalno glasovanje – birač ima više glasova I može ih
upotrijebiti na različite načine. Unutar ordinalnog glasovanja
razlikuju se sustav glasovanja s dva glasa i sustav glasovanja s
više glasova, a prema načinu uporabe glasova postoje kumulativno
glasovanje, panaširanje i preferencijsko glasovanje. Pojedini
oblici glasovanja strukturno su vezani za određene oblike
izbornih sustava, odnosno oblika izbornog natj ecanja.
Primjerice, sustav glasovanja s dva glasa vezan je za kombinirane
izborne sustave, preferencijsko glasovanje za neblokirane izborne
liste itd.
Glasovanje dijaspore - glasovanje dijela
nacionalnoga biračkog tijela koje živi izvan granica matične
države te se naziva dijasporom. Premda žive u stranim državama,
ti birači imaju državljanstvo i iz njega izvedeno biračko pravo i
u matičnoj državi. Toj su praksi obično sklone države s brojnim
iseljeništvom. Primijenjeno je već 1844. u Grčkoj, a prakticirale
su ga ili ga još prakticiraju i suvremene države: Portugal,
Italija, Hrvatska, Kolumbija, Angola, Tajvan itd. Glasovanje
dijaspore izaziva duboke prijepore u političkoj teoriji u praksi.
Njegovi zagovornici tvrde da imigranti imaju interesa sudjelovati
u oblikovanju vlasti u državama iz kojih su potekli, da su
zainteresirani za budućnost i dobrobit zemlje, da su osjećajno
vezani za staru domovinu, da joj pomažu ekonomski, da su se u
emigraciji našli prisilno itd. Protivnici pak navode da biračko
pravo emigranata ne smije biti kompenzacija za ekonomske koristi,
političke patnje ili osjećajni vezanost. Biračko pravo trebaju
imati samo oni koji žive zajedno u istome pravnom poretku, pa
“tvorci prava” moraju ujedno biti i njegovi objekti. Glasovanje
ne smije biti trivijalna stvar, jer se njime uspostavlja vlast
koja ljudima može davati i oduzimati novac, utjecati na njihov
privatni život, slati ih ljude u zatvor i rat, a katkad im
oduzeti i život ili ga dovesti u pitanje itd. Emigranti sudjeluju
u tvorbi vlasti, ali izmiču svim tim njezinim akcijama.
Glasovanje s dva glasa - oblik glasovanja u
kojemu svaki birač ima dva glasa: jednim glasom glasuje za
kandidata u jednomandatnome izbornom okrugu koji se bira većinom
glasova, a drugim glasom za izbornu listu neke stranke ili
koalicije koja se natječe u razmjernim izborima. Strukturno je
vezan za kombinirane izborne sustave u kojima se dio zastupnika
bira većinskim, a dio razmjenrim izborima. Prvi glas naziva se i
personalnim ili nominalnim, a drugi stranačkim ili listovnim. Ako
birač dade oba glasa istoj političkoj stranci, demonstrira
nepodijeljenu političku lojalnost. Ako ih podijeli, “pocijepa”,
između dviju različitih stranaka, demonstrira podijeljenu
političku lojalnost.
Glasovanje s više glasova - oblik glasovanja u
kojemu svaki birač ima više glasova i može ih upotrijebiti na
različite načine. Dijeli se na ograničeno i neograničeno
glasovanje. U ograničenom glasovanju birač ima manji broj glasova
od broja zastupnika koji se biraju: primjerice, u izbornom okrugu
bira se pet zastupnika, a birač ima tri glasa. U neograničenom
glasovanju birač ima točno onoliko glasova koliko se zastupnika
bira: u izbornom okrugu bira se pet zastupnika i birač ima pet
glasova. U razmjernim izborima, glasovanje s više glasova
podrazumijeva neblokirane zatvorene ili otvorene izborne
liste
Glasovanje u odsutnosti - zakonski utvrđen način
glasovanja birača koji na dan izbora ne mogu izaći na biračko
mjesto zbog opravdanih razloga: ne borave u zemlje ili u svojemu
izbornom okrugu, bolesni su i nemoćni, nalaze se u zatvorima, na
brodovima, u vojnim postrojbama, u diplomatskim misijama itd. Tri
su oblika glasovanja u odsutnosti: (1) prethodno glasovanje, koje
omogućuje biračima koji ne mogu glasovati na dan izbora da to
učine dan ili nekoliko dana prije; (2) poštansko glasovanje, koje
omogućuje osobama koje na dan izbora nisu u zemlji ili zbog nekih
drugih razloga ne mogu izaći na biračko mjesto da glasački listić
pošalju poštom; (3) zamjensko glasovanje, kojim se omogućuje da
umjesto slijepih i, općenito, invalidnih osoba glasuje druga,
oponumoćena osoba ili da te osobe pošalju svoj glasački listić
biračkom odboru po drugoj osobi. Glasovi dani u odsutnosti
pribrajaju se glasovima na glasačkim mjestima i izbornim okruz
ima u kojima su trebali glasovati da nisu bili spriječeni u tome.
GONG - nestranačka udruga građana utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima. GONG provodi nestranačko nadgledanje izbornog procesa, vrši edukaciju građana o njihovim pravima i dužnostima, potiče obostranu komunikaciju građana i njihovih izabranih predstavnika, zalaže se za transparentnost rada svih javnih službi, provodi kampanje javnog zagovaranja te potiče i pomaže samoorganiziranje građana.
Gradonačelnički izbori - opći i izravni izbori gradonačelnika gradova, a u širemu smislu i načelnika općina ili drugih loklanih zajednica. Strukturno su vezani za takozvani gradonačelnički sustav vlasti u lokalnim zajednicama koji obilježuju: (1) opći i izravni izbori kako gradonačelnika tako i lokalnoga predstavničkog tijela (gradske skupštine); (2) razdvajanje lokalne “zakonodavne” i “izvršne vlasti”; (3) razdvajanje vremenskim mandata gradonačenika i lokalnoga predstavničkog tijela, pri čemu mandat gradonačelnika obično traje dulje od mandata gradske skupštine. Gradonačelnički sustav interpretira se kao lokalni predsjednički sustav ili “miniprezidencijalizam”. U većini država koje su ozakonile izravne izbore gradonačelnika, oni se biraju izbornim sustavom apsolutne većine.
