Burno je započeo mandat novog ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. Naime, pred njim i njegovim timom stoji teška zadaća pripreme nastave na jesen u svim obrazovnim ustanovama u uvjetima "nove normalnosti", odnosno suživota s epidemijom koronavirusa. Jutarnji doznaje da je ministar već razgovarao sa stručnjacima iz sustava, a u idućim danima u razgovore planira uključiti i predstavnike obrazovnih agencija, logističkih računalnih mreža, epidemiologe, Nacionalni stožer civilne zaštite, predstavnike sindikata, ravnatelje, osnivače škola i fakulteta...
"Prioritet je povratak svih učenika i studenata u učionice od nove školske i akademske godine. Naravno, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji, koju trenutačno nitko ne može predvidjeti, ali svakako želimo da svi budu u školama što je više moguće, uz osigurane sve sigurnosne mjere", ponovili su u ministarstvu stav o pitanju koje je Fuchs označio ključnim.
Odbačen jedan model
Njegova prethodnica, Blaženka Divjak ostavila mu je tri moguća scenarija: potpuni povratak djece u učionice; mješoviti oblik online i fizičke nastave te potpuni prelazak na online i televizijsku nastavu od kuće. Fuchs je te scenarije nazvao logičnima, ali želi poboljšati situaciju, uzimajući u obzir epidemiološku, ali i infrastrukturnu i sigurnosnu situaciju u pojedinim školama. Posljednji model, koji uključuje nastavu na daljinu, teško dolazi u obzir, jer ministar nije sklon ponovnom zatvaranju škola.
Umjesto toga, moguće je da se mjere provode lokalno, odnosno da se zbog prodora virusa ne zatvaraju sve škole u državi, već da se prema procjeni epidemiologa samoizolira jedan ili više razreda, pa i cijela škola u pojedinom mjestu, to mjesto ili čak cijela županija. Pritom će središnji informatički centri nastojati organizirati online nastavu uživo, po rasporedu koji bi vrijedio na normalnoj nastavi. No, sindikati upozoravaju da bi prije toga trebalo provjeriti tehničke mogućnosti učenika i nastavnika za nastavom od kuće, jer su pojedina djeca ranije bila zakinuta za dobivanje novih znanja i vještina.
"Za moguću provedbu online nastave potrebno je svuda osigurati dobru internetsku vezu te osigurati bolji sustav podrške putem CARNeta kako više ne bi dolazilo do pada sustava i kako bi se nastava na daljinu mogla održavati bez tehničkih teškoća", upozorila je Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.
Reguliranje distance i dezinfekcije
U ministarstvu su svjesni da dio škola nema prostorne uvjete za poštivanje održavanja distance od 1,5 metara u zatvorenim prostorima, a to se naročito odnosi na dio zagrebačkih škola koje su primile učenike iz onih nastradalih u potresu. One su već odlučile prijeći na dvosmjenski rad. No, u nekim školama u učionicama od prosječno 50 metara četvornih sjedi i više od propisanih 28 učenika, pa se od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo očekuje da revidira epidemiološke mjere za škole i točno odredi tko treba nositi maske, a tko ne. Uz to, potrebno je dogovoriti nabavu dezinfekcijskih i drugih higijenskih sredstava. Neke škole su se već odlučile za nabavu dezinfekcijskih strojeva kojima žele ubrzati proces čišćenja između dvije smjene.
Učiteljski sindikat, pak, od ministarstva očekuje i rješavanje drugih pitanja do jeseni, poput regulacije rada od kuće i u mješovitom modelu nastave, definiranja kategorija visokorizičnih skupina zaposlenika, odnosno kroničnih bolesnika koje treba posebno zaštititi, ali i uravnoteženja količine gradiva u slučaju potpunog prelaska na online nastavu.
"Za učenike je najbolje rješenje neposredni odgojno-obrazovni rad, to jest nastava u učionicama. Rad od kuće, vidimo na temelju dosadašnjeg iskustva, ima i određene psihološke konotacije. Djeci nedostaje socijalni kontakt s vršnjacima. Zaštititi zdravlje, a učenicima pružiti najbolje, treba biti imperativ", zaključila je sindikalistica Tuškan.
