Uoči Dana antifašističke borbe, osim toga tko će doći na komemoraciju u šumu Brezovica pored Siska, pojavilo se još nekoliko aktualnih tema vezanih za to razdoblje hrvatske povijesti. Jedna od njih su i mirovine koje primaju pripadnici Narodno-oslobodilačke borbe.
"Jako je malo živih sudionika NOB-a. Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje 31. prosinca 2020. godine ih je bilo 1105. Oni primaju mirovine po posebnim propisima u prosječnom iznosu od 3854 kune, a još 6813 osoba prima obiteljske mirovine sudionika NOB-a. Njihova prosječna mirovina iznosi 2812 kuna i na nju uz borce NOB-a imaju pravo samo supruge umrlih boraca. Nikakva djeca i unuci kao što se priča. Jedan rođak me je pitao može li on dobiti boračku mirovinu jer mu se djed borio u NOB-u. Rekao sam mu da je na to imala pravo jedino njegova baka", otkrio je za Jutarnji predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin.
Dodao je kako je prosječna mirovina branitelja iz Domovinskog rata 6200 kuna. Istaknuo je i da je, unatoč svojoj funkciji i političkom opredjeljenju ponosni branitelj i časnik Hrvatske vojske.
'Deložacija' bana Jelačića
Trg Republike Hrvatske, prema njegovu bi mišljenju trebao biti Trg bana Jelačića (koji se nekada i zvao Trg Republike), koji bi svoju adresu trebao naći drugdje, dok bi prostoru oko Hrvatskog narodnog kazališta trebalo vratiti ime Trg maršala Tita.
"Kada smo organizirali skupove da se mijenja ime Trga maršala Tita u Zagrebu, s nama su bili i ljudi koji danas vode Grad Zagreb. Nadam se da ćemo s novim gradskim vlastitima uskoro sjesti i razgovarati u vezi povratka Titovog imena tom trgu, ali i imenovanje drugih ulica i trgova imenima istaknutih antifašista poput Ive Lole Ribara, Nade Dimić i Rade Končara koji su nekada imali ulice u Zagrebu“, govori Habulin koji smatra da bi Zagreb trebao imati i Ulicu 8. svibnja jer je tog dana 1945. godine oslobođen od fašista te je nekoć bio i Dan grada.
'Plenković bi htio učiniti neke korake'
Pokušat će ponovno sjesti za stol zajedno s Vladom i Židovskom općinom te drugim udrugama kako bi što prije donijeli zakon kojim bi se zabranilo isticanje fašističkih simbola, ustaškog pozdrava i negiranje Holokausta. Iako je o tome već bilo govora, Vlada nije obavila proceduru izglasavanja.
Vlada je po prvi puta i organizator obljetnice Dana antifašističke borbe, kojeg su dosad organizirali Grad Sisak i Savez antifašističkih boraca, pa Habulin očekuje da će se ondje pojaviti i premijer Andrej Plenković.
"Posljednjih godina ima malih pozitivnih pomaka u odnosu Vlade prema antifašistima i antifašizmu. Problem je što su iz školskog programa gotovom izbačeni sadržaji vezani uz NOB. Djeca uče o Drugom svjetskom ratu tako da se kaže da su se neki ljudi u šumama borili protiv Nijemaca. Jedna profesorica iz Karlovca mi je prošli tjedan rekla da 70 posto djece smatra da je NDH bila antifašistička. Primjećujem da bi premijer Plenković htio učiniti neke korake", govori Habulin te opisuje što se točno obilježava u utorak.
Što se obilježava?
Naime, na sutrašnji je datum 1941. godine formiran Sisački partizanski odred, koji nije bio prvi takav u Europi. No, za razliku od Poljske, koja nikad nije okupila i organizirala sve svoje partizanske jedinice, iako su prve nastale još 1939., okupljanje sisačkih partizana preraslo je u općenarodni ustanak naroda i narodnosti tadašnje Jugoslavije na čelu s Komunističkom partijom pod vodstvom Josipa Broza Tita.
Svega pet dana kasnije, Tito je osnovao Glavni štab narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije. No, sisački su partizani morali pobjeći iz grada, jer su imali informaciju da će ih vlasti NDH uhititi i pogubiti. Stoga su krenuli s diverzijama u okolici, uništavajući pruge i napadajući njemačke transportne vlakove.
