Čelnici udruge Franak pozvali su u srijedu sve dužnike u švicarskim francima, uključujući korisnike konvertiranih kredita, da hitno i neodložno potraže odvjetnike, tuže banke i zatraže svoj preplaćeni novac, s obzirom da već 13. lipnja potraživanja za preplaćene kamate ulaze u zastaru, dok se preplaćeni tečaj može potraživati do 2023. godine.
"Pozivam sve korisnike koji su kredite u švicarskim francima konvertirali u euro da krenu putem privatnih sudskih procesa i da zatraže svoje nezakonito otete novce", istaknula je aktivistica Maja Gavran na konferenciji za novinare.
Udruga ju je održala nakon presude Vrhovnog suda koji je utvrdio da korisnici kredita u švicarskim francima, koji su kredite konvertirali u euro, imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele, a što će biti dokazano vještačenjem na općinskim sudovima.
"Ovu višegodišnju pljačku hrvatskog naroda omogućila je Hrvatska narodna banka i sve vlade koje su bile na vlasti zadnjih desetak godina jer nisu poduzele apsolutno ništa da zaustave pljačku i zaštite hrvatski narod", istaknula je Gavran na konferenciji ispred zgrade Vrhovnog suda.
Saborski zastupnik i aktivist Goran Aleksić istaknuo je da presuda Vrhovnog suda nije kraj, jer sada slijedi pravna bitka na općinskim sudovima. Na sudu se vještačenjem treba utvrditi iznos koji se mora vratiti dužnicima.
"Vještačenjima će se konačno utvrditi naša prava, a to je matematka koja će dokazati da banke nisu obeštetile korisnike kredita", tvrdi Aleksić.
Aleksić se osvrnuo i na priopćenje Hrvatske udruge banaka koja je jučer prozvala Franak da svojim istupima pokušava izvršiti nezakonit pritisak na suce jednako kao i na Vrhovni sud, istaknuvši da je "Hrvatska udruga banaka lažljiva gomila lažljivaca".
"Izvanredne revizije rade se zbog toga da se ujednači sudska praksa i riješi pravno pitanje koje se odnosi na brojne procese koji se vode na hrvatskim sudovima" dodao je Aleksić.
S obzirom na skoru zastaru za potraživanja za preplaćene kamate, pozvao je potrošače da potraže odvjetnike. No, oni koji to ne stignu do lipnja, preostaje im tužiti banku za preplaćeni tečaj koji je, kaže, dvije trećine iznosa koji banka treba vratiti.
"Svima se isplati ulaziti u postupak jer je svaki dužnik preplatio svoj kredit na temelju tečaja i kamate", ističe Aleksić.
Patricia Đurić, odvjetnica koja je zastupala tužiteljicu u konkretnom predmetu, rekla je da potrošači za pokretanje postupka trebaju donijeti odvjetnicima svu dokumentaciju vezanu uz ugovor o kreditu.
Za preliminarni izračun potreban je promet po kreditu, specifikacija promjene kamatnih stopa i knjigovodstvena kartica kredita. Potreban je i izračun konverzije u smislu pravnih posljedica koje su nastale nakon konverzije. Dokumente koje nemaju kod sebe korisnici kredita trebaju tražiti od banaka.
"Nisam sudac i ne mogu prejudicirati sudske odluke, ali vjerujem da će ljudi lako matematički dokazati da nisu obeštećeni u cijelosti", poručila je Đurić.
HUB: Aleksić i "Franak" manipuliraju javnošću!
Hrvatska udruga banaka (HUB) osudila je izjave Aleksića i Udruge Franak.
"Manipuliraju javnošću i pozivaju korisnike kredita na podnošenje tužbi protiv banaka, namjerno prešućujući da će ti postupci biti dugotrajni, složeni, neizvjesni i skupi. Gotovo svakodnevne medijske objave pojedinačnih sudskih odluka u kojima se analiziraju određeni stavovi, redovito parcijalni i izvučeni iz konteksta, osim dodatnog pritiska na sudove, istovremeno omogućavaju da neke interesne skupine, pozivajući se na zaštitu potrošača, ostvaruju osobne koristi. Ostaje pitanje je li Udruga Franak spremna odgovarati za štetu koju bi potrošači mogli pretrpjeti u postupcima na koje ih Udruga Franak tako učestalo i gorljivo poziva", poručili su iz HUB-a.
Ističu i da se radi nedozvoljen pritisak na sudove.
"Još jednom ističemo da je Rješenjem Vrhovnog suda na koje se poziva Udruga Franak, postupak vraćen na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, ali time nije prejudiciran konačni ishod pojedinačnih postupaka. Sve konverzije kredita izvršene se u skladu s obvezama banaka temeljem Zakona o potrošačkom kreditiranju. Hrvatske banke poštuju načela zaštite potrošača, no ukazuju da se mora poštivati vladavina prava i time ostvariti pravna sigurnost poslovanja, ne samo banaka nego i cjelokupnog gospodarstva", navode u HUB-u.
