Jučer smo govorili kako je bizarno da Zagreb i dobar dio Hrvatske, što zbog potresa što zbog zapuštenosti izgledaju tako jadno i siromašno a na računu državnog proračuna nikad više novaca.
Naime još uvijek je netaknuto više od 600 milijuna eura iz europskog Fonda solidarnosti za pomoć u obnovi od potresa a jučer je sjelo još 818 milijuna eura iz Programa za oporavak i otpornost a i to je samo predujam jer ukupni iznos koji Hrvatska treba dobiti idućih nekoliko godina je čak 6,3 milijarde eura namijenjenih zelenoj tranziciji, modernizaciji, digitalizaciji.
To sve zvuči fantastično bajkovito, ali kvaka je u tome što za povlačenje svih tih novaca prije svega moramo imati gotove projekte i moramo provoditi reforme. A Hrvatska je već dokazala da joj niti jedno niti drugo ne ide baš najbolje.
Gost RTL Direkta bio je čovjek zadužen za provedbu ovog plana, savjetnik premijera Zvonimir Savić.
Dakle hoćemo li uspjeti povući svih 6,3 milijarde eura u idućih 5 godina? Zvuči kao znanstvena fantastika, na koliko bi se vi kladili, je li 50 posto od toga realna procjena?
Nije to klađenje, nego pitanje dobrog planiranja. Ono što je nama plan i cijeloj državi je iskoristiti maksimum, a to nam je dostupno. Što je rekao ministar Marić, do sredine 2026. godine, sve investicije koje ste točno rekli u tim sektorima je plan ih provesti, zbog toga smo i pripremili Plan oporavka, dokazali naše procjene troška Europskoj komisiji, ono čemu težimo je provedba svega napisanog.
Što će po vama biti najteži kriterij za ispuniti?
Imamo sveukupno 372 raznorazna kriterija. Teško je to izdvajati, recimo reforma državene uprave podrazumijeva smanjenje znatno zastarjelih spisa u pravosuđu što je naprimjer vrlo izazovno. Do sredine 2026. godine....Ciljevi jesu tako postavljeni da budu ambiciozni, ono što je definirano su točno određeni kriteriji. Od zakonodavnih, strateških, to će se provjeravati na sjednici svaki mjesec, a svakih pola godine se Komisiju izvještava o provedbi, a ona je vezana uz isplate budućih sredstava.
Koliko u ovom trenutku imamo spremnih projekta?
U ovom trenutku dosta projekata je već moguće financirati, neki zbog vremenske dinamike počinju 2022./2023. godine. Najvažnije je da su svi projekti tempirani tako da moraju biti završeni 2026. godine. Od onih su spremniji, koji će prvi doći na red, ima nekoliko. Prvenstveno mogu izdvojiti sektor vodnog gospodarstva gdje već postoji fizička gradnja projekata, obnova zgrada oštećenih u potresu, vrlo skoro do kraja godine očekuje se javni poziv za gradnju, opremanje vrtića. Imamo energetsku obnovu zgrada. Početkom iduće godine investicije u izgradnju infrastrukture širokopojasnog interneta i to na područjima koja su slabo pokrivena signalom...to je cijeli niz projekata koji ide. To ne znači da svi počinju sada i odmah, ima projekata koji počinju i kasnije.
Pitam jer se u javnosti, ali i ministri, ističu projekt Mate Rimca. Kao da osim Rimca ne postoje neki drugi projekti. Je li to digitalizacija, telekomunikacija, 5G mreža?
Za to što ste spomenuli izdvojeno je 800 milijuna kuna. Naravno da izgradnja infrastrukture ima vremensku dinamiku, ali za taj konkretan projekt izdvojeno je 800 milijuna kuna iz Plana opravka. Planiramo biorafineriju naprednih goriva u Sisku, milijarda kuna. Imamo konkretno rekonstrukciju poddionice željeznice, nešto preko milijardu kuna. Elektronički sustav naplate cestarine, 450 milijuna kuna. To je samo primjer investicija. 1,6 milijardi kuna se usmjerava na izgradnju vrtića, 2 milijarde i 300 milijuna kuna obnova i izgradnja osnovnih škola, takva je dinamika.
Od ovih 818 milijuna eura, koji novac će prvi otići? Projektu Mate Rimca?
Ne. Najspremnijim projektima. Ovo što smo dobili jučer, pojedinačno najveća uplata Europske unije ikad u hrvatski proračun. Mi smo tom uplatom u plusu otkako smo ušli u EU, dobili smo preko 50 milijardi kuna više nego što smo uplatili. Projekti se plaćaju iz Plana oporavka po dinamici njihove implementacije. Projekt Mate Rimca traje nekoliko godina. Neće dobiti sve novce odmah, nego po dinamici. U Planu oporavka ćete naći 146 investicija za koje je točno definirano koji je iznos potvrđen. To ne znači da će odmah biti potrošeno.
Kome se onda ravnatelji škola, drugih institucija moraju javiti za projekt obnove, digitalizacije?
Konkretno za područje znanosti i obrazovanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je nadležna institucija koja je pregovarala, izborila se ukupno za 7,5 milijardi kuna sredstava, od toga 1,6 milijardi kuna ide za predškolske ustanove, oni će pripremiti pozive. Puno njih zna, evo primjer, nekoliko i prezentacija i informiranja župana i županija, naravno da će svima biti transparentno i dostupno. Svi koji imaju spreman projekt za prijaviti, čista i uredna dokumentacija, to su oni koji se mogu kandidirati i dobivati bespovratna sredstva.
Zanimljivo je kako se očekivalo da će u pandemiji od ekonomije i gospodrstva ostati groblje od ekonomije. Međutim stope rasta sve veće i veće, novaca je više, nema rasta nezaposlenih, bogatstvo sve veće, reklo bi se da svima cvate cvijeće. Je li to stvarna slika ili samo privid koji bi nam se uskoro mogao obiti o glavu?
Spomenuli ste rast BDP-a. Stvarno stanje našeg gospodarstva palo je za osam posto, definitivno. Ono što je Vlada uspjela mjerama za očuvanje radnih mjesta, preko 11 milijardi kuna je usmjereno na to. Trošak pandemije koštao je proračun 34 milijarde kuna. Trošak potresa još 129, dakle puta 4. Nema štampanja novaca, ono što mi moramo kao gospodarstvo i Vlada, broj jedan sačuvati stabilnost gospodarstva i ono što je najvažnije: u krajnoj liniji gleda se rast cjelokupnog gospodarstva. Plan oporavka kako je napravljen, 6,3 milijarde eura, to je 12 posto našeg BDP-a za naše investicije i reforme. Ovo će dati veliki doprinos za rast našeg gospodarstva.
