Naime, prihvatili smo europski sustav samokontrole, u kojem, od polja do stola, svatko tko sudjeluje u proizvodnji i prodaji hrane, sam odgovara za ono što na tržištu nudi, dok ga država provjerava u puno manjoj mjeri nego prije.
Tako naprimjer, kad je u pitanju kravlje mlijeko, godišnje ga se u Hrvatskoj proizvede oko 550 tisuća tona, ali se na ostatke lijekova u mlijeku i druge štetne tvari, pa tako i na mikotoksine odnosno aflatoksine, kontrolira svega 300 uzoraka, piše Novi list. Od tih 300 uzoraka, koje država godišnje mora uzeti na farmi ili u mljekari prije istakanja mlijeka iz cisterni, samo se 210 njih kontrolira na prisutnost ostataka lijekova, a svega 45 uzoraka na mikotoksine, plijesni iz stočne hrane i druge, slične štetne tvari.
Na 354.000 proizvedenih kontrolira se jedno jaje!
Kokošja jaja, primjerice, kojih se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 850 milijuna komada, kontroliraju se najmanje sa 200 uzoraka godišnje. U svakom uzorku mora biti 12 jaja, što znači da se godišnje na ostatke lijekova i druge štetne tvari pregleda 2.400 jaja, odnosno, u ukupnoj poizvodnji, jedno jaje na 354.000 proizvedenih!
Što se goveda tiče, testirati treba najmanje 0,4 posto od ukupnog broja goveda zaklanih u prethodnoj godini. Tako je u 2011. godini zaklano 246.000 goveda, a država je na niti tisuću njih morala ispitati ostatke lijekova i drugih štetnih tvari. Za svinje je država po propisima morala prekontrolirati pola posto od ukupne proizvodnje, peradi pak po sto kokoši, purica i druge peradi na ukupno 60.000 tona proizvedenih.
Kad je u pitanju, primjerice, mlijeko ovaca, koza ili npr. kobila, pravila monitoringa kažu da se broj uzoraka određuje prema količini proizvodnje i 's obzirom na utvrđene probleme'.
