Autorica knjige Lijekovi ili priča o obmani je internistica Lidija Gajski, koja je u razgovoru za tjednik Novosti opisala kako izgledaju manipulacije koje provode farmaceutske kompanije.
"Farmaceutske tvrtke, a radi se o privatnom biznisu, za svoj cilj imaju samo profit i one će učiniti sve da bi tu zaradu ostvarile. Problem je u zdravstvenom sustavu koji dopušta takav način promidžbe. Svojedobno sam Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje uputila upit o tome na koji je način ta praksa regulirana. Naime, riječ je o izravnoj promidžbi lijekova, a svaka reklama trebala bi biti plaćena. U nesuvislom odgovoru poručili su mi da je to 'aktivnost koja se može uklopiti u liječničku pauzu ili u vrijeme preklapanja dviju smjena'. Pa ipak, svjetska znanstvena istraživanja koja su analizirala takve poruke i sadržaje tih posjeta, pokazala su da sadržaj marketinškog materijala koji tumači predstavnik farmaceutske tvrtke daleko preuveličava dobra svojstva lijeka, a umanjuje njegova loša svojstva, dakle da su taj materijal i ta poruka nevjerodostojni. Riječ je o običnoj manipulaciji lijekovima", kaže liječnica.
arti-201003110065006Objašnjava da će farmaceutske kompanije prikazati 50 posto manju smrtnost ili 50 posto manje rizika od, primjerice, srčanog infarkta, uz uzimanje nekog njihovog lijeka, dok nezavisna istraživanja pokazuju da je apsolutna korist tog lijeka svega jedan posto ili manje. No, liječnici nemaju dovoljno vremena za tumačenje znanstvenih istraživanja, pa ovise o tumačenju svojih edukatora, kliničkih profesora ili predstavnika farmaceutskih tvrtki.
"Priznati zdravstveni stručnjaci i liječnici, ali i udruge pacijenata, postali su zastupnici farmaceutske industrije, premda to ljudima nije lako shvatljivo i prihvatljivo. S druge strane, pacijenti dolaze s upitima i izrescima iz novina u kojima se slave najnoviji lijekovi protiv visokog tlaka, dolaze s papirićima na kojima je naziv novog lijeka za koji su čuli na televiziji. Riječ je o agresivnoj promidžbi lijekova i bolesti, što stvara društvo hipohondara", objašnjava internistica Gajski.
"Kad pustite privatni sektor da radi što hoće, dobijete kronične i novostvorene bolesti. Primjerice, osteoporoza i povišeni kolesterol u najvećoj su mjeri umjetno stvorene, izmišljene bolesti. Za većinu muškaraca i za cijelu populaciju žena kolesterol je nebitan u smislu patologije. Spuštaju se granične vrijednosti kolesterola sa 6,5 na 5 milimola po litri u odrasloj populaciji. Kad su otkrivene supstance koje mogu smanjiti kolesterol u krvi, krenulo se u proizvodnju bolesti i on je proglašen glavnim faktorom rizika za srčani infarkt", objašnjava autorica knjige.
"Alternativa je u tome da svi uključe zdravi razum", kaže liječnica Gajski, jer ne treba odlaziti liječniku za svaku banalnu tegobu.
"Svatko od nas ima zdrav razum i zna s čime se može, a s čime ne može nositi. Ako je to tegoba koja je velika, koja traje dosta vremena, koju nismo uspjeli sami riješiti, naravno da treba otići doktoru. No, treba se osloniti na zdrav razum, na intuiciju, na osjećaj. Te su kategorije prognane iz medicine, iako su legitimne, korisne i uskoro će, ako se nastave ovi trendovi, postati spasonosne", zaključuje internistica.
Prethodni članci:
arti-200906260452006 arti-201004140075006 arti-201006010682006
