Pandemija koronavirusa problem migranata na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine samo je postavila u drugi plan, ali on itekako još uvijek postoji. Ljudi nesretnih sudbina samo je još više, a policije obje države sve se teže nose sa situacijom, zbog čega dolazi do nemilih scena.
Toliko nemilih da se o njima piše u britanskim medijima, a itekako se priča i po hodnicima Europskog parlamenta u Bruxellesu. Upravo zato Europska komisija šalje službene nadzornike na hrvatsku granicu, kako bi istražili optužbe o mučenju migranata te "oprala ruke" od navoda da zapravo okreće glavu od problema. Podsjetimo, u ponedjeljak je britanski Guardian optužio Bruxelles za zataškavanje činjenice da Hrvatska ne čini dovoljno u humanom postupanju prema migrantima.
Konkretnije, Hrvatska je dobila novac za jačanjegraničnekontrole, no upitno je na što se on potrošio. Odnosno, dok iz Vlade tvrde da je potrošen na više djelatnika i bolju kontrolu granice, iz EU su nezadovoljni zbog te činjenice jer novac se trebao potrošiti i na nadzorni mehanizam koji bi osigurao bolji odnos prema migrantima te funkcionalnije rješavanje pitanja traženja azila.
Hrvatskoj je potreban nadzor
Upravo na tu temu razgovarali smo sa zastupnicama Zelenih u Europskom parlamentu - Nizozemkom TinekeStrik i Šveđankom Malin Björk.
Tineke Strik i Malin Björk
"Bila sam dvaput u kampu Vučjak i na terenu pratila situaciju na granici Hrvatske i BiH. Trebala sam doći i na proljeće, no situacija s koronavirusom sve je zaustavila. Zato bih trebala opet biti tamo ovog ljeta. Iako osobno nisam svjedočila nasilju nad migrantima, razgovarala sam s mnogo svjedoka i predstavnika raznih organizacija. I svi imaju identičan stav, mnogo je nasilja i zbog toga je Hrvatskoj potreban nadzor. Sami uvjeti u kampu su uistinu grozni, neadekvatni za normalan i dostojanstven boravak, a ljudi su zarobljeni tamo", kazala nam je Strik pa nastavila:
"Nije Hrvatska jedina, izvan Šengenske zone ima još zemalja koje žele spriječiti azilante da podnesu zahtjev za azilom. Moguće da je tako jer po Dablinskom sporazumu zemlja u kojoj se podnese zahtjev postaje odgovorna za tog tražitelja azila. No, sve je više svjedočanstava prema kojima granična policija uhićuje ljude bez ikakvog formalnog postupka pa ih potom vraća na teritorij susjedne države. U mnogim je zemljama to popraćeno nasiljem, no hrvatski je slučaj ekstreman."
Hrvatska ne može problem rješavati sama
Svi su svjesni da postoji tzv. "pushback politika", a provode je sve europske države s problemom migranata. Dakle, čak i da Hrvatska prihvati sve te migrante iz BiH, pa i Srbije, potom ih proslijedi u Sloveniju, opet postoji mogućnost da ih Slovenija vraća. Ili, ako ih Slovenija proslijedi prema Austriji, ona će ih vratiti natrag u Sloveniju.
"Naravno, ne možemo ovaj problem ostaviti Hrvatskoj da ga sama riješi, svjesni smo da su problem i Slovenija, Austrija, ali i Mađarska. No, ne treba ignorirati nasilje i ne pridržavati se pravila. Hrvatska je dobila novac iz EU, ali treba vidjeti na što je potrošen. Iz hrvatske Vlade uvjeravaju nas da je potrošen u prave svrhe, ali mi to ne vidimo, osobno sam se uvjerila da su uvjeti i dalje grozni, a i ne vidim da se podnose ili rješavaju zahtjevi za azilom. A pravila jasno nalažu da sve one koji traže azil treba saslušati i ako ih se odbije, tek tad ih se šalje natrag", objasnila nam je Strik.
Naglasila je da se ovaj problem mora riješiti na razini EU, da nijedna članica ne smije ostati usamljena u toj priči, no svjesna je i činjenice da ako se svaka članica pojedinačno ne potrudi odraditi svoj dio posla, ništa se neće postići. Upravo zato poziva na jedan drastičan potez.
"U ovom trenutku, po meni, Hrvatska nema pravo ući u Šengensku zonu. Jer, kad bi ušla, bilo bi još teže natjerati vašu vlast da promijeni praksu. Prije konkretnih dokaza da se situacija popravila, Hrvatska ne bi trebala imati pravo ulaska u Šengen. Nažalost, zasad odgovorni u Hrvatskoj odbijaju priznati probleme i tvrde da su novac utrošili na adekvatan način. Ali, to treba provjeriti", zaključila je europarlamentarka Tineke Strik.
Malin Björk nešto je oštrija u pristupu i želi oštrije sankcije ne samo za Hrvatsku, već želi da se nasilnike kazni na adekvatan način.
"Pozivam na neovisnu istragu, kako bi se zlostavljanje zaustavilo. Pozivam odgovorne u Hrvatskoj da procesuiraju odgovorne. Europskoj komisiji u istragama trebaju pomoći Ujedinjeni narodi jer zajedničkim naporima može se nešto postići", kazala nam je Björk te naglasila da je o svemu osobno obavijestila povjerenicu Europske unije za unutarnje poslove Ylvu Johansson, koja je obećala osobno doći na granicu Bih i Hrvatske.
Također, Zeleni su poslali pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen.
"Zatražili smo neovisnu istragu i nadamo se da će ona uroditi plodom pa će postupanje prema tim ljudima biti humanije. Svi moraju biti svjesni da nitko nije želio napustiti svoje domove. Apsurdno je misliti da su ciljano došli u Europu iako im kod kuće nije tako loše. Moramo imati sustav koji može odrediti koji je razlog što ljudi žele izbjeći u Europu, svaki slučaj treba procijeniti individualno. Mi smo izuzetno bogat i velik kontinent i možemo biti vrlo učinkoviti kada je riječ o vladavini prava i osnovnim ljudskim pravima. Zašto ne bismo pokušali biti najbolji u tome", zapitala se na kraju Björk.
Na potezu je sad hrvatska strana jer očito ovaj problem neće nestati sam od sebe i ako ga se nastavi ignorirati, posljedica bi mogla biti odgađanje ulaska u Šengen. Koja pak povlači za sobom brojne druge posljedice...
