Nitko u Hrvatskoj za puno radno vrijeme ne bi smio zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Europske komisije o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji, piše u petak Večernji list.
Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 eura) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.
Minimalac u Hrvatskoj trebao bi biti veći za 250 kune
Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto srednje plaće u državi, s time da bi bilo idealno kada bi se povećao na 60 posto prosječne plaće. Hrvatski bruto minimalac prema tome bi kriteriju bio 363 kune veći od sadašnjih 4062 kune bruto, a kad je o neto iznosu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna pa bi umjesto 3250 najlošije plaćeni radnici zarađivali oko 3500 kuna, piše dnevnik.
07.11.17., Osijek - Novac, kune i euri. Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore.
Pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EK
Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća.
Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EK, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih, piše u petak Večernji list.
