Gospodarski rast u Hrvatskoj se nastavlja usprkos nepovoljnim vanjskim okolnostima i za ovu godinu on iznosi 2,9 posto, stoji u prognozama Europske komisije. U 2019. je došlo do skoka realnog BDP-a za 1,5 posto iz kvartala u kvartal, što je dovelo do toga da je BDP konačno prestigao predkriznu razinu, piše HRT.
Potrošnja po kućanstvima i dalje je glavni motor gospodarskog rasta, ali je primjetno da ju u ovoj godini prati i porast javne potrošnje i porast u investicijskom sektoru. To je potaknuto pozitivnim učinkom korištenja europskih fondova, investicijskoj klimi pogoduje i pozitivan kreditni rejting države, ističe se u izvješću.
EK očekuje nastavak trenda do 2021.
Očekivanja su u Komisiji da će se taj trend nastaviti i u razdoblju do 2021. Komisijina analiza ističe poboljšanje na tržištu rada, porast plaća i nisku inflaciju koja će zajedno s rastom plaća u javnom sektoru kao i porastom mirovina i dalje pogodovati potrošnji po kućanstvima. Neizvjesnost u svjetskoj trgovini, kao i poteškoće koje imaju najvažniji hrvatski trgovinski partneri, utjecat će na izvoz i uvoz roba. U uslužnom sektoru u kojem dominira turizam, se očekuje slabiji rast. Ističe se da su državne financije treću godinu zaredom u plusu, usprkos smanjenju poreza i usprkos tome što nije došlo do rezanja u socijalnim davanjima.
Ipak, u sljedećem se razdoblju očekuje manji porezni dohodak u državnoj blagajni, zbog Vladine politike smanjenja poreza. Sveukupno Komisija procjenjuje da je hrvatski državni proračun uravnotežen. Najavljuje se i povećanje državnog deficita s 0,3 posto na 1 posto BDP-a u 2020. , ali se sveukupna zaduženost države smanjuje i past će ispod 65 posto BDP-a do 2021. godine.
Europsko gospodarstvo pred poteškoćama
Što se europskog gospodarstva općenito tiče, ono je u posljednjih 7 godina bilježilo slabu ali stalnu stopu rasta. Taj slabi trend će se nastaviti još jednu godinu, ali Komisija prognozira poteškoće u sljedećem trogodišnjem razdoblju, piše HRT.
Za eurozonu se predviđa gospodarski rast od 1,1% u sljedećoj godini i 1,2% u 2021. To je niže nego se očekivalo u ljetnim prognozama. Sveukupni slabi gospodarski rast uglavnom će ovisiti o domaćim sektorima u pojedinim zemljama članicama, što je nedovoljno da bi generiralo ukupni jači rast gospodarstva u Europi. Javni dug eurozone će se smanjiti u 2021.
Zabrinjavajuće brojke stižu iz Italije koja ima visok javni dug, a sve ukazuje da će se do 2021. još povećati.