Sredinom prosinca prošle godine, usprkos lošim epidemiološkim brojkama i predbožićnom lockdownu u većini europskih zemalja, perspektiva suzbijanja pandemije Covida-19 doimala se vrlo dobrom. Velika Britanija i SAD u to vrijeme već su provodili masovno cijepljenje svojih građana cjepivom koje su razvili američki farmaceutski div Pfizer i njemačka bitehnološka tvrtka BioNTech.
No, dok su u te dvije zemlje izdana žurna odobrenja za Pfizerovo cjepivo, uvijek opreznijoj i tromijoj Europskoj uniji trebalo je još nekoliko tjedana da izda odobrenje Pfizerovu cjepivu kao prvom takvom kojim će biti cijepljeni građani njezinih država-članica, uključujući Hrvatsku.
Optimizam stigao s prvim dozama
Kada je 21. prosinca Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila cjepivo Pfizera i BioNTecha, njemačka kancelarka Angela Merkel s mnogo entuzijazma je ustvrdila da je to "rezultat predivnog individualnog postignuća istraživača, ali i našeg (njemačkog i europskog) pristupa". Nadobudno se najavljivao i "početak kraja pandemije", a u nešto daljoj perspektivi i konačan povratak normalnom životu.
Hrvatska je tada možda i prvi put mogla posve konkretno osjetiti sigurnost bivanja pod zajedničkim europskim kišobranom jer je, kao ravnopravna članica Unije imala pravo na određenu količinu cjepiva po zajedničkim kriterijima i po znatno povoljnijoj cijeni. Od ukupno 5,9 milijuna doza cjepiva na koliko se predbilježila, Hrvatska treba dobiti po milijun doza Pfizerova i Modernina (koje je EMA u međuvremenu također odobrila), zatim 2,7 milijuna doza još neodobrenog cjepiva AstraZenece te 900.000 doza cjepiva tvrtke Johnson&Johsnon i 300.000 doza cjepiva CureVac.
Odmah iza Božića u Hrvatsku je stigla prva pošiljka s 9750 doza Pfizerova cjepiva, pred kamerama su obavljene prve vakcinacije, a 6. siječnja stigla je i prva tranša Modernina cjepiva - 3600 doza koje su sve upućene na potresom pogođeno područje.
14.08.2020.,. .Zagreb . Ilustracija za cjepivo protiv koronavirusa. Velike svjetske farmaceutske kompanije ( GSK, Pfizer, Sanofi,Astrazenica, Valneva,Sanofi,BioNTech ) koje su vec u 3. fazi klinickih ispitivanja cjepiva za COVID 19. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Od ushićenja do razočarenja
Onda su iskrsnuli problemi, i to na razini cijele Europske unije. Iz Pfizera su poručili da privremeno smanjuju opskrbu cjepivom za 60 posto, navodeći kao razlog prilagodbu svojih proizvodnih kapaciteta jer su najavili da im je cilj podići proizvodnju na dvije milijarde doza godišnje. Isporuka cjepiva je takoreći preko noći smanjena ili gotovo obustavljena pa su Hrvatska i ostale članice EU-a bile prisiljene mijenjati plan cijepljenja, a i docjepljivanja onih građana koji su već primili prvu dozu cjepiva. Optimizam s kraja prošle godine odjednom je zamijenilo razočaranje pa i rezignacija.
"Iako će se to privremeno odraziti na isporuke potkraj siječnja i početkom veljače, donijet će znatno povećanje doza za sve pacijente krajem veljače i u ožujku", poručili su iz Pfizera sredinom ovoga mjeseca tumačeći što znači proširenje njihovih proizvodnih kapaciteta.
Dok su smanjenjem isporuke Pfizerova cjepiva bile pogođene sve zemlje EU-a, Izrael je, primjerice, ugovorio s Pfizerom isporuku čak 10 milijuna doza cjepiva koje redovito stižu te preuzeo ulogu globalnog predvodnika brzog procjepljivanja stanovništva. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pohvalio se čak osobnim pregovorima i izvrsnim odnosima s izvršnim direktorom Pfizera, a tamošnji mediji su objavili da Izrael plaća čak 47 dolara za jednu dozu Pfizerova cjepiva, što je vrtoglavo skuplje od cijene koju je s Pfizerom dogovorila Unija - navodno 12 eura po dozi.
Krhke obveze i olako sklapani ugovori
No, bit će da su iz EU-a ipak stisnuli Pfizer jer je taj farmaceutski div jučer poručio da se vraća prvotnom rasporedu isporuka u zemlje EU-a, čak najavivši i povećane isporuke. Doznaje se da bi do 15. veljače Pfizer trebao povećati broj isporučenih doza cjepiva u Hrvatsku.
Da bi sličnih problema moglo biti i s cjepivom AstraZenece, za koje bi EU trebao dati odobrenje do kraja ovoga tjedna, svjedoči izjava direktora te britansko-švedske farmaceutske tvrtke Pascala Soriota. On je kazao kako ugovor koji su potpisali s EU-om o isporukama cjepiva "nije obvezujuć", a europskim je vladama poručio da "budu manje osjetljive" u vezi toga.
"Obvezali smo se da ćemo dati sve od sebe, ali ne da ćemo i uspjeti", poručio je direktor AstraZenece koja bi zemljama EU-a trebala isporučiti 400 milijuna doza cjepiva.
'EU prvi put čvrsto stao pred farmaceutske divove'
Upitali smo liječnika, nekadašnjeg ministra te predsjednika stranke Demokrati Miranda Mrsića postavljaju li se farmaceutske kompanije iznad država čak i u vrijeme pandemije. On smatra da je EU ipak, prvi put, ujedinjen stao pred faramceutske divove.
"Prijašnjih godina, kada je bilo pitanje cjepiva za gripu ili za neke druge zarazne bolesti, farmaceutske bi kompanije išle sklapati pojedinačne sporazume s državama. Na taj način su izazvale podjele i lakše pregovarale o većoj cijeni. Međutim, sada kada je Unija išla ujedinjeno, onda je i cijena morala biti niža jer se ugovarao mnogo veći broj doza", napominje Mrsić.
To je, kaže, bilo dobro za Hrvatsku jer smo dobili cjepivo po povoljnijim uvjetima nego da smo sami ugovarali.
"Međutim, dogodilo se to da su farmaceutske tvrtke izigrale taj ugovor i opet krenule starim putem ugovaranja s pojedinim državama i razbijanjem dogovora. Europska unija je sada pravilno odgovorila i vrlo čvrsto dala do znanja da ima mehanizme kako da djeluje protiv njih. Sada je to jedna igra živaca u kojoj se čeka koliko će tko popustiti, a koliko će tko ostati čvrst u svojim stavovima. No, sasvim je sigurno da su farmaceutske tvrtke opet pokazale da su iznad država pa čak i iznad same Europske unije", smatra Mrsić.
