Hrvatskim poljoprivrednicima stižu novi poticaji iz Europske unije. I to za očuvanje primjerice leptira i kosca, ali do nekoliko tisuća eura nije lako doći. Postoje pravila kojih se treba pridržavati, a cilj novih mjera je očuvanje okoliša.
Vinograd Mladena Sibera u Erdutu ima poprilično aduta za dobivanje poticaja Europske unije u mjeri M10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
"Lani i predani smo počeli zatravnjivati svaki drugi red naizmjence. Imamo zasađene ruže pred svakim redom. Neke padine namjerno ne krčimo, ostavljamo drveće, ostavljamo grmlje. Imamo tu i lavandu posađenu, imamo tri trešnje, jorgovane. Posadili smo dva drveta badema, oni prvi počnu cvasti", priča nam vinar Mladen Siber.
Sve to je idealno stanište za pojedine životinjske vrste. Na to Mladen pazi. "Padina je zarasla u korov i u drveće. Mi smo morali zbog nekih razloga to krčiti, ali nisam iskrčio sve. Napravio sam male prolaze da imam provjetravanje prema vinogradu, a baš iz tog razloga zbog očuvanja leptira, kukaca, bumbara i tih oprašivača prirodnih i staništa za ptice i fazane."
Poticaji Europske unije
Za zaštitu leptira plavca i močvarnog okaša od 274 do 362 eura po hektaru. Za travu u vinogradima, voćnjacima i drugim trajnim nasadima čak 331 euro za hektar. Za cvjetnu traku uz polje čak 350.
Poljoprivrednici koji odluče samo malo pripaziti na zaštitu okoliša mogu zaraditi dodatni novac, ne radeći gotovo ništa.
Stjepan bi travu u voćnjaku kosio i da poticaja nema, ali je iskoristio sve što se može. "Tamo gdje su nam pšenica, uljana repica i ostale ratarske kulture imamo dijelova gdje smo ostavili drveće kao obilježje krajobraza, za što dobijemo posebnu potporu. Koristimo mjeru ekološki značajnih površina a to su površine šumarci uz rubove naših parcela ili u samoj parceli. Ostavili smo ih , nismo ih iskrčivali", ističe Stjepan Zorić, poljoprivrednik iz Erduta.
Rijetkih vrsta sve je manje. Stručnjaci objašnjavaju da se ptica kosac gnijezdi još samo u hrvatskoj Posavini, u Lonjskom polju, za nju je poticaj 224 eura na hektaru površine.
"Poljoprivrednici koji bi htjeli dobiti poticaj, prvo moraju imati kosca na svojoj livadi, a drugo moraju se odreći dijela profita - ona prva košnja u petom mjesecu kada su oni na jajima i kad imaju vrlo male piliće - se izbjegava. I onda je moguće kositi tek u kasnijim sezonama i način košnje prilagoditi ne kositi od rubova prema sredini jer se oni svi skupe u sredinu i na stradaju", kazao nam je Tibor Mikuška, član Hrvatskog društva za zaštitu ptica i okoliša.
Iako je poticanje izdašno, u velikoj mjeri ipak ne može zaštititi ugrožene vrste. A ptice i kukci najugroženiji su upravo uz poljoprivredne površine. No i zemlja se može odmarati - EU za to daje poticaj od čak 400 eura za hektar.
