No, u Erste banci, načelno govoreći, opovrgavaju da ovdje ima išta sumnjivo jer slučajevi poput Milanovićeva nisu rijetkost. Naglašavaju da banka promatra svaki kredit pojedinačno, s obzirom da ih isključivo zanima hoće li se taj kredit po njihovoj procjeni vraćati ili neće, ali i što tražitelj kredita nudi kao osiguranje.
Milanović je, podsjetimo, u Erste banci podignuo zajam od 298 tisuća eura, po kamati od 5,6 posto, koja se popela na 5,9 posto, a mjesečna rata iznosi 1650 eura.
U SDP-u kažu, a u Erste banci nam potvrđuju, da su Milanoviću na ruku išle hipoteke na dvije nekretnine: stan u Zagrebu u Krajiškoj ulici i apartman u Malinskoj u vlasništvu roditelja njegove supruge koji je procijenjen oko 150 tisuća eura. U Erste banci ističu kako se odstupanje od standardnih kriterija događa i kada dospijeće kredita premašuje životnu dob predviđenu standardima jer u obzir uzimaju niz drugih faktora koji utječu na rizik.
"Postavljena dobna granica u trenutku dospijeća kredita predstavlja jedan od elemenata, ali ne i isključivi, koji se kombinirano uzimaju u razmatranje prilikom odluke o odobrenju određenog kreditnog plasmana. Naime, tada se u razmatranje uzimaju svi drugi parametri relevantni za odobravanje kredita (primjerice, iznos primanja-plaće, instituti sudužništva ili jamstva, omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine ili mogući dodatni instrumenti osiguranja poput depozita, police životnog osiguranja itd.), te je ključno pitanje procjena rizika pojedinog kreditnog plasmana", kažu nam u banci.
"Ako govorimo o stambenim kreditima, treba naglasiti da stambeni prostori predstavljaju trajna dobra, koja imajući u vidu razne parametre, primjerice lokaciju, mogu dugoročno zadržavati visoku vrijednost. Sukladno tome, kada banka stavlja u odnos vrijednost imovine i preostali dug, vrijednost imovine može biti višestruko veća. Zaključno, banka zadržava diskrecijsko pravo odobravanja plasmana ukoliko su isti u suglasju poslovnim politikama upravljanja rizicima", navodi u svom odgovoru austrijska banka.
U SDP-u naglašavaju da se ipak radi o privatnoj banci u stranom vlasništvu na čije se rukovodstvo ne može utjecati kao da se radi o državnoj tvrtki. Kako se smanjenjem roka otplate kamata povećava, ističu u Milanovićevom taboru, onda je i zarada banke na ovome kreditu veća jer će prodajom stana Milanović isplatiti kredit prije isteka tih 30 godina.
"Banka je očito razumno zaštitila svoje interese, kao što rade privatne banke svuda u svijetu, za razliku od banaka u vlasništvu hrvatske države. S obzirom na krizu na tržištu nekretnina, Zoran Milanović stan još nije uspio prodati. Zoran Milanović spreman je javno se suočiti s političarima koji su svoje stanove dobili iz stambenog fonda Ministarstva obrane", navodi se u priopćenju iz SDP-a.
