Europsko-mediteranski seizmički centar kod Pariza, poznatiji po kratici EMSC, u ovih 46 godina otkako postoji nije primio više podataka građana o jednom potresu negoli je to bilo u utorak za potres koji se dogodio u 16.15 sati s epicentrom kod Petrinje.
U nekoliko minuta 22 tisuće ljudi obavijestilo ih je da je osjetilo trešnju, iako je bila riječ o slabijem podrhtavanju, aftershocku, nakon onog glavnog potresa nešto iza podneva. Za taj potres, magnitude 6,4, broj obavijesti sigurno bi bio veći, no linije jednostavno nisu mogle izdržati toliki promet, za Večernji je ispričao Rémy Bossu, seizmolog i voditelj ekipe od devetero ljudi.
Njihova aplikacija Last Quake prva je koju će mnogi otvoriti čim osjete bilo kakvo podrhtavanje tla, a Boss kaže da su oba velika potresa koja potresla ove godine Hrvatsku bila veoma specifična.
"U ožujku u Zagrebu prvi smo put imali potres s magnitudom većom od pet stupnjeva u glavnom gradu. Da je epicentar bio 25 kilometara dalje od Zagreba, bila bi to druga priča. Prvi put bilježili smo i potrese nekada i vrlo male magnitude, manje od 1, koje su ljudi osjetili. Čak su neki sumnjali u to, ali su kasnije seizmički podaci potvrdili. U tome je sigurno veliku ulogu igrala anksioznost ljudi i činjenica da su se ponavljali kao u priči bez kraja. Potres kod Petrinje također je jedinstven. Kada su me nakon potresa u ponedjeljak pitali slijedi li sada veći potres ili će se smirivati, rekao sam da je velika vjerojatnost, ali ne i sigurnost, ovo drugo.
Naime, u samo pet posto slučajeva glavnom, najjačem potresu,
prethode slabiji. Bilo je tako u Petrinji – nakon onog magnitude
5,2 stupnja u ponedjeljak, grad je izbrisao onaj od 6,4 stupnja
dan kasnije – kaže Bossu i uz riječi podrške i sućuti dodaje: –
Petrinja je tako upala u tih pet posto", kazao je.
