Punim imenom, El Niño – Južna Oscilacija (eng. El Niño – Southern Oscillation, u daljnjem tekstu El Niño) klimatski je fenomen u kojemu međudjeluju ocean i atmosfera, a javlja se svakih nekoliko godina u tropskom dijelu Pacifika. Iznimno je važan i zanimljiv jer, iako se javlja isključivo u Pacifiku, utječe na vremenske (ne)prilike diljem Zemlje.
Ime El Niño je španjolska riječ za dječaka ili djetešce, pri čemu se misli na malog Isusa, budući da fenomen najčešće počinje oko Božića.
E sad, što se točno događa?
El Niño karakterizira povećanje temperature površine mora, obično od 1 do 3 stupnja, u istočnom Pacifiku. Taj porast, iako se možda čini malen, povlači za sobom niz procesa poput domino efekta. Uz to, javljaju se i izmjene u polju tlaka zraka pa zato i pasati znatno oslabe.
Okolna područja na kojima uobičajeno dominiraju visok tlak i stabilnije te sušnije vrijeme postaju vrlo kišna te ih, nerijetko, pogađaju poplave. S druge strane, na područjima koja su inače kišnija, odjednom, velik manjak oborine, pa se javljaju suše i požari. Posljedice mogu biti zastrašujuće. Nadalje, porast temperature površine mora utječe i na biosferu, pa tako ribe migriraju što ima strahovit utjecaj na smanjenje ulova u Peruu i Ekvadoru. Uz to, migraciju riba, prati i migracija ptica koje se hrane tim ribama, što utječe na veliko smanjenje proizvodnje guana, ptičjeg izmeta koji se koristi kao vrlo efikasno gnojivo. Zbog svega toga i ekonomske posljedice El Niña su vrlo negativne.
Phys.org
Također, postoji i suprotan fenomen pri kojemu je površinska temperatura mora niža od uobičajene i pri kojoj pasati jačaju, a naziva se La Niña, što je španjolska riječ za djevojčicu. Iako zvuči benigno, niti Djevojčica ne donosi pozitivne pojave.
Važno je istaknuti da se ni danas, uz sav napredak znanosti, ne zna točan uzrok El Niña. Počinje li taj fenomen u oceanu ili atmosferi? Što je okidač? Na tome se baziraju mnoga istraživanja.
Dugo se mislilo da je El Niño lokalna pojava, tj. da utječe samo na vremenske prilike u okolici Pacifika. No, 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća pokazano je da se neuobičajene vremenske prilike za El Niña javljaju i drugdje, pa čak i u Europi, koja je više od 10 000 kilometara udaljena od Pacifika. Zbog tako velike udaljenosti, utjecaj je znatno slabiji nego, primjerice, na područje Južne i Sjeverne Amerike. Ipak, ne možemo reći da nije zamjetan. Tako su, recimo, za vrijeme El Niña, na našem području Europe zime toplije i vlažnije! Upravo takva bi mogla biti i ova zima, u čemu su do sada i modeli suglasni. Morat ćete držati velike fige za bijeli Božić!
Kao što je rečeno na početku, El Niño se javlja svakih nekoliko godina, s nepravilnim razmakom. Najčešće između dvije i sedam godina, a posljednji je bio na zimu 2009./2010.
Trenutačno stanje u tropskom Pacifiku naginje prema El Niñu. Zato je prema najnovijem izvješću NOAA-e, američke agencije za ocean i atmosferu, izdano tzv. El Niño Advisory upozorenje, koje se daje kada su već počeli blagi El Niño uvjeti i kada se prognozira da će se oni nastaviti.
NOAA
Prema njima je vjerojatnost da se El Niño u potpunosti razvije do kraja ove godine veća od 90 posto! Utjehu ne donosi niti činjenica da mnogi klimatološki modeli predviđaju jak El Niño, pri kojemu bi temperatura površine mogla bila znatno viša od uobičajene.
Još si neka pitanja znanstvenici postavljaju u posljednje vrijeme, vrijeme obilježeno klimatskim promjenama: Hoće li te recentne klimatske promjene utjecati i na sam El Niño fenomen? Hoće li se promijeniti njegova snaga? Učestalost pojavljivanja? Ili možda oboje? Shodno tome, hoće li se promijeniti utjecaj koji El Niño ima na vremenske prilike u svijetu? Konsenzusa među klimatolozima još nema.
Sama tema o El Niñu vrlo je opsežna, preopsežna za samo jednu kolumnu ili članak, tako da će o tome biti još riječi. U međuvremenu, literature je mnogo, pa koga zanima može čitati što kažu prof. dr. sc. Mirko Orlić i prof. dr. sc. Branko Grisogono, naša dva stručnjaka i najveća domaća poznavatelja El Niña. Primjerice, ovdje i ovdje.
