Do posebne prostorije u trezoru HNB-a zato svaki dan stižu milijuni kuna u paketima. Prvo se raspakiraju, onda se slažu na manja kolica i ubacuju u stroj na provjeru. U sekundi strojem prođe njih 30, u minuti čak 2.000 novčanica. Tu mora proći sav novac iz banki i gotovinskih centara.
“Stroj koji smo vidjeli zapravo ima tu funkciju da provjerava kakvoću novčanice. Po parametrima koje je propisala HNB, stroj se postavi i on analizira u prolazu svaku od novčanica. Dakle, dvije najosnovnije komponente su čvrstoča papira, prljavština na novčanici”, pojasnio je Boris Raguž, direktor Direkcije trezora HNB-a.
Novčanice koje su prikladne, stroj vraća u opticaj. Oštećene odmah reže i pretvara u hrpu milimetarskih trakica.
Svake godine taj stroj uništi oko 25 posto novčanica iz opticaja vrijednih šest milijardi kuna, a teških nevjerojatnih 47 tona.
Kako ove novčanice u HNB stižu iz Austrije i Njemačke, gdje se tiskaju, samo za nadomještanje uništenih godišnje se potroši 20-ak milijuna kuna. Banke same ne uništavaju novčanice, ali sve imaju manje sofisticirane strojeve za provjeru novca.
"To je praktički jedan od preduvjeta postavljanje ovakve infrastrukture za uvođenje eura. Dakle i banke, pored kuna isto tako obrađuju prijave distribucije i sve novčanice eura. Dakle, ne smije se dogoditi da eventualno na bankomatu se isplati krivotvorina", dodao je Raguž.
Sumnjive novčanice stroj ne uništava već izdvaja i šalje na daljnju provjeru ovdje, u Centar za vještačenje Narodne banke, gdje se različitim metodama provjerava autentičnosti.
Novčanica se stavlja pod posebno svjetlo određenog stroja i slika se uspoređuje s originalnom novčanicom. Točno na temelju toga određuje se radi li se o falsifikatu ili originalu.
Najčešće se krivotvore novčanice od 200 kuna jer čine 55 posto svih novčanica u opticaju.
"Ukoliko netko ima sumnjivu novčanicu, obratit će se policiji. Policija će dostaviti ovdje u centar na vještačenje. Isto tako ukoliko neka od banaka prilikom obrade izdvoji neku sumnjivu novčanicu ona će se poslati ovdje kod nas", istaknuo je Boris Raguž, direktor Direkcije trezora HNB-a.
Sve to provodi se uz podršku Europske centralne banke jer su podaci o krivotvorinama objedinjeni za sve članice Europske unije.
