Hrvatska narodna banka planira pomoći područjima koja su stradala od potresa. Kako, otkrio je guverener Boris Vujčić.
U ekskluzivnom razgovoru s Ivanom Vrdoljakom, Vujčić je govorio o utjecaju korona krize na gospodarstvo, koliko Hrvatska može izdržati, o mogućoj odgodi uvođenja eura, ali i o tržištu nekretnina.
Pomoć unesrećenima stiže sa svih strana – hoće li im i Hrvatska narodna banka nekako pomoći?
''Hrvatska narodna banka intenzivno radi na tome. Mi smo u intenzivnim razgovorima ovih dana s bankama, oko toga da se omogući da ljudi koji su pogođeni s Banije, ne moraju u dogledno vrijeme izvršavati svoje kreditne obveze, da se omogući moratorij za to stanoviništvo. Isto tako da se zaustave sve ovrhe. Pozvao bih građane da, oni koji imaju trajne naloge za plaćanje kredita, a žele da im banke obustave plaćanje tih kredita, se jave direktno bankama''.
Predsjednik Sabora pozvao je zastupnike da se odreknu dijela plaće i tako pomognu. Razmišljate li i vi u HNB-u o tome?
''Svi u Narodnoj banci su pozvani da kontribuiraju u ovu svrhu, međutim kako će se to napraviti, da li da netko može uplaćivati unutar HNB-a, pa se to uplati na račune koje je Vlada otvoria ili na neki drugi način, moramo vidjeti''.
Kako ocjenjujete reakciju Vlade zasad?
''Vlada je promptno reagirala, vidim da se radi iz minute u minutu vrlo aktivno na rješavanju tih problema i vjerujem da će to uspjeti''.
Zbog koronakrize najavili ste pad BDP-a u ovoj godini od gotovo 9 posto, i rast već u prvom kvartalu iduće godine. Gospodarski gledano, kako smo prošli u ovoj 2020.?
''U 2020. smo prošli bolje nego što smo očekivali na proljeće kada se pojavila pandemija, tada smo očekivali 10 posto, sada će biti otprilike devet posto. Za ove uvjete u kojima smo bili, i pandemija i potres, ja mislim da je to sasvim zadovoljavajući rezultat, a iduće godine očekujemo već brzi oporavak, znači rast gospodarstva od pet posto''.
Koliko još dugo gospodarstvo može izdržati ove epidemiološke mjere, i može li većina ugostitelja i fitness centara to preživjeti?
''Neki će preživjeti a neki neće, ja mislim da ove potpore koje je Vlada dala, omogućuju većini da preživi ovu krizu, zbog toga smo imali i puno manji pad zaposlenosti nego što smo imali u prošloj krizi, Ovaj puta je broj zaposlenih je pao za 50 tisuća, u prošloj krizi za 200 tisuća ljudi''.
Jesu li te mjere bile dovoljne?
''Te su mjere bile u mogućnosti Hrvatske, zbog toga ćemo imati tih 29 milijardi kuna deficita i to je ono što Hrvatska može podnijeti''.
Poreznom reformom od Nove godine rastu plaće za oko 900 tisuća radnika, poduzetnici dobivaju niži porez na dobit. Ima li tu prostora za još rasterećenja?
''Prostora ima i naravno da ćemo u budućnosti, kako situacija bude dopuštala, odnosno suficit deficit i javni dug, moći smanjivati prostore dalje''.
Građani su u ovoj kriznoj godini podignuli više od 60 milijardi kuna stambenih kredita, 10 posto više nego lani. Hoće li kamate na stambene i dalje padati?
''Ako išta, možemo očekivati da bi mogle i dalje padati, one su sada na povijenom minimumu, one su u prosjeku ispod tri posto sada. Moramo isto tako biti svjesni da takvog prostora kao što smo ga imali za pad kamatnih stopa više nema''.
Što je s cijenama nekretnina u idućoj godini, hoće li ostati na sadašnjoj razini, ili poskupjeti?
''Možemo očekivati da bi mogle rasti nešto, prvenstveno one ovise o ekonomskoj situaciji za koju očekujemo da će biti bolja''.
Korona moratoriji na kredite – mogu li ga ljudi i dalje zatražiti?
''Mogu da, do trećega mjeseca mogu zatražiti''.
Zbog zakona o konverziji švicarca, banke su pokrenule međunarodni spor protiv Hrvatske. Vlada s njima sada pregovara o rješenju. Tko će tu na kraju pobijediti?
''Ja mislim da tu nije pitanje tko će pobijediti, nego da dođe do dogovora jedne i druge strane na zadovoljstvo svih, i vjerujem da će se u tom smjeru proces i razvijati''.
Je li Vlada trebala iskoristiti ovu krizu za rezanje potrošnje? Opet ispada da samo privatni sektor snosi teret krize, ali ne i javni.
''Restrukturiranje javnog sektora treba raditi u trenutku ekspanzije. Kada rastu proračunski prihodi, kada postoji potražnja za radnicima na tržištu rada''.
Želite reći da su zakasnili?
''Pa uvijek je bolje raditi stvari prije nego kasnije, ali uvijek ih se može raditi opet kad se stvari poboljšaju''.
S premijerom ste danas razgovarali o uvođenju eura - stoji li i dalje 1.1.2023, s obzirom na to da ste spomenuli i mogućnost odgode?
''Mi sve pripreme ćemo raraditi kao da će to biti 1.1.2023. Da li bi moglo doći do pomaka tog datuma – bi. To je prvenstveno povezano s rizicima za iduću godinu, glavni i dalje ostaje epidemiološki. Ukoliko se ovo pogorša, to isto može dovesti do odgode, ali to isto ne treba gledati tragično. Onda ćemo odgoditi ulazak za godinu dana recimo''.
Kada ga napokon uvedemo, gdje će se građani prvi put susresti s eurom, odnosno, koliko će još nakon njegova uvođenja moći plaćati u kunama?
''Vrlo kratko. Mi govorimo praktički još dva tjedna nakon uvođenja eura i zatim će sve ići na euro. Ja mislim da će se brzo snaći. Mi ćemo osigurati da opsrkba novcem, gotovinskim eura bude kroz banke, Finu i Poštu. Tako da će svi moći doći do eura, dobivat će ih u dućanima i na bankomatima''.
Koliko će se dugo još moći kune zamijeniti za euro?
''Hrvatska narodna banka će mijenjati novčanice kune zauvijek. Kad god netko donese kunu, mi ćemo ju zamijeniti za euro, a u bankama će to biti 12 mjeseci''.
Ministar financija uvjerava nas da neće doći do nikakvih poskupljenja. Možete li vi to garantirati?
''Doći će vjerojatno do vrlo malog poskupljenja, kako pokazuje iskustvo drugih zemalja. U prosjeku su cijene porasle kad je uvođen euro, cijene rasle 0,23 posto. Dakle neko malo poskupljenje, ne treba od buhe praviti slona''.
