Kako je uhićenje i smjena jednog ministra, a onda i rat u Ukrajini utjecao na raspoloženje hrvatskih birača u smislu popularnosti političkih stranaka i političara?

Rejting stranaka

HDZ je i dalje najjača politička opcija u Hrvatskoj – da su izbori provedeni početkom ožujka – bio bi relativni pobjednik s podrškom 25,2% posto birača (u veljači imali 26,2 posto). Vladajućoj stranci to je doduše najniži rezultat od prošlih parlamentarnih izbora, no pad popularnosti u odnosu na mjesec prije bilježi i glavna oporba. SDP na drugom mjestu ima 17 posto i ne može ozbiljnije ugroziti vladajuće (u veljači imali 17,9 posto).  

Treća opcija i dalje je platforma Možemo koja peti mjesec zaredom gubi izbornu potporu (12,5 posto u ožujku, a bili na 12,9 posto u veljači). Teoretski ove dvije lijeve opcije zajedno imaju više od HDZ-a, no isto tako i HDZ može dodatno zagrabiti iz bazena desnih glasova.

Još uvijek na četvrtom mjestu, ali u padu je i Most sa 10,6 posto, kojem se ispuhuje podrška nagomilana tijekom referendumske inicijative (11,1 posto u veljači).

Među prvom petorkom jedini dobitnik mjeseca je Domovinski pokret s potporom od 6,3 posto (4,3 posto u veljači), koji sada prelazi izborni prag.  

Slijede slabiji iz političke arene - nekoliko stranaka koje imaju iznad 1 posto potpore birača – tu su HSS (1,6 posto u ožujku - 1,2 posto u veljači) i Centar (1,4 posto u ožujku - 1,3 posto u veljači), kojima popularnost blago raste, dok Fokusu pada (1,3 posto u ožujku - 1,5 posto u veljači).

IDS i HNS kreću se oko odnosno ispod 1 posto (HNS 0,9 posto, koliko je imao i u veljači, a IDS je na 1 posto, koliko je imao i u veljači), dok se broj neodlučnih birača ponešto povećao, sada ih je 16,4 posto.

Najpopularniji političar

Bilo zbog prozivki HDZ-a, Vlade ili stavova oko Ukrajine – predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je najpozitivniji političar u očima 23 posto, ili svakog četvrtog građanina Hrvatske. Podrška mu je minimalno porasla u odnosu na mjesec prije (22,9 posto u veljači).

Na drugom mjestu najpozitivaca još uvijek je premijer Plenković – ali njegova popularnost skočila je puno značajnije –za 4 i pol postotna poena u odnosu na veljaču, čime je smanjio razliku u odnosu na predsjednika (16,1 posto u ožujku, a 11,5 posto u veljači).

Na trećem mjestu zadržao se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojem je podrška pala sa 8 na ispod 5 posto (8,2 posto u veljači), što mu je najslabiji rezultat još od izborne pobjede u Zagrebu.

Četvrti je nešto manje medijski izložen ministar financija Zdravko Marić koji ima oko 2 i pol posto podrške (2,6 posto u veljači). Slijedi Sandra Benčić (1,9 posto u ožujku, 1,8 posto u veljači), dok šesto mjesto dijeli dvoje SDP-ovaca – europarlamentarka Biljana Borzan (1,3 posto u ožujku, 1 posto u veljači) i predsjednik te stranke Peđa Grbin (1,3 posto u ožujku, 2 posto u veljači).

Među 10 najpozitivnijih su i čelnik Domovinskog Pokreta Ivan Penava (1,2 posto u ožujku, 1 posto u veljači) , Mostovac Marin Miletić (1,2 posto u ožuku, 0,6 posto u veljači) i SDP-ov Tonino Picula koji imaju jednak rejting (1,2 posto u ožujku, 0,3 posto u veljači).

Najnegativniji političar

Dvojica čelnih ljudi države predvode i ljestvicu najnegativnijih političara - samo su ovdje obrnuli pozicije. Najnegativniji u očima birača je premijer Plenković - takvim ga vidi 28 i pol posto njih, nešto manje nego mjesec prije (31,2 posto u veljači).

Predsjednik Milanović ovdje je i dalje drugi s 19 i pol posto - ali i negativni doživljaj njega se smanjio (19,9 posto u veljači).

Treće mjesto najnegativaca i ovaj mjesec drži bivši ministar Darko Horvat (7 posto u ožujku, 6 posto u veljači) koji je nakon uhićenja odstupio jer ga istražuje USKOK.

Na četvrto mjesto se sa sedmog vratio Milorad Pupovac (3,7 posto u ožujku, 1,4 posto u veljači). Slijede Zlatko Hasanbegović (2 posto u ožujku, a 1,2 posto u veljači), predsjednik Sabora Gordan Jandroković (1,9 posto u ožujku, a 4,5 posto u veljači) i Mostovac Nikola Grmoja (1,7 posto u ožujku, a 1,5 posto u veljači).

Na listu negativaca je ušao i ministar rada Josip Aladrović (1,3 posto u ožujku, 0 posto u veljači) - za kojeg je DORH tražio skidanje imuniteta zbog kaznene istrage - a slijede još dvojica ministara - Mario Banožić (1,2 posto u ožujku, a 2 posto u veljači) i Tomislav Ćorić (1,1 posto u ožujku, a 0,9 posto u veljači). Da su svi političari negativni - misli gotovo 11 posto građana.

Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika

Dolazimo do ocjena institucija - ureda Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora. Pantovčaku građani i dalje daju trojku - doduše nešto slabiju nego mjesec prije (3,03 u ožujku, a 3,05 u veljači), s time da ga najviše podržavaju glasači MOST-a i SDP-a od kojih dobiva četvorku. Sabor i Vladu građani, uz mali rast potpore -  i dalje ocjenjuju s dovoljnim dva (Sabor 2,26 u ožujku, a 2,09 u veljači - Vlada 2,34 u ožujku, a 2,28 u veljači) - dok jedino birači HDZ-a Vladi daju nategnutu četvorku.

Ponešto je ublažen i trend pada društvenog optimizma. Da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada misli 67 posto ispitanika, u odnosu na 75 posto iz mjeseca prije. Istovremeno, smjer kretanja zemlje podupire 22 posto ljudi, oko 5 postotnih poena više nego u veljači (16,7 posto u veljači).

Ovaj dašak društvenog optimizma donekle je rezultat političkog i društvenog zajedništva u Hrvatskoj, potaknutog ruskom invazijom na Ukrajinu tijekom koje je i u našoj zemlji demonstrirana jedinstvena osuda agresora i suosjećanje sa žrtvom. I naše istraživanje je potvrdilo da je ovaj rat bio uvjerljivo najvažniji događaj mjeseca, daleko ispred domaćih tema.

NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. ožujka 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.