Inflacija u Hrvatskoj i svijetu svakog dana uzima sve više maha, a na svojoj je koži najviše osjećaju građani. Cijene rastu, potrošačke košarice sve su skuplje, a kraj se, barem još za sada u ovim geopolitičkim okolnostima, nikako ne nazire. O inflaciji u Hrvatskoj i svijetu te aktualnoj ekonomskoj situaciji u studiju Net.hr-a govorio je ekonomski analitičar Damir Novotny. Upitan jesmo li zbog svega pred vratima ekonomske krize, Novotny kaže da to ne bi bila niti prva niti zadnja kriza. "Kada kažemo kriza, onda mislimo na pad ekonomske aktivnosti. U razdoblju od Drugog svjetskog rata do krize 2020. godine, bilo ih je 14. Ovo bi mogla biti petnaesta", rekao je Novotny.
Krize, kaže, imaju različita izvorišta pa je tako kriza 2008./09 godine imala izvorište u padu tržišta loših kredita u SAD-u i to se prelilo na cijelu Europsku uniju, pa i na Hrvatsku. "Od krize iz 2009. gdje je bruto domaći proizvod pao više od 13 posto, Hrvatska se oporavljala otprilike šest godina. U krizi 2020. godine došlo je do pada ekonomske aktivnosti za 8,4 posto, ali je 2021. godine bio rast od 10,4 posto. Dakle, nadoknadili smo onaj pad iz 2020. godine", pojasnio je ekonomski analitičar.
Špekulanti u akciji na naftnom tržištu
Istaknuo je da bi ova kriza mogla biti neizbježna zbog vanjskih okolnosti o kojima govorimo. "Sada imamo taj šok rasta cijena, prije svega energenata. Energenti čine oko 65 posto ukupnog rasta svih cijena i taj energetski šok koji sada doživljavamo može voditi prema smanjivanju ekonomske aktivnosti, iako za sada to ne vidimo", kaže.
Vidjeli smo pad nafte i naftnih derivata 2020. godine na povijesno najniže razine od 1973. godine i onda ponovo rast. Sada je cijena nafte i naftnih derivata narasla na nešto više od one koju smo imali 2019. godine, pojašnjava Novotny, dodajući da se to moglo očekivati i bez krize u Ukrajini.
"Agresija Rusije na Ukrajinu je dodatno opteretila tržišta pa sada postoji niz špekulanata koji misle da mogu zaraditi na nafti pa je kupuju po visokim cijenama kako bi je preprodali po još višim cijenama. U ovom trenutku cijenu energenata, a govorimo prije svega o nafti, pokreću špekulacije. Ne znamo što će se dogoditi s ukrajinskom krizom, postoji nekoliko scenarija, zavisno kakav će se scenarij dogoditi, to će se preliti na tržište energenata i ono će reagirati na smirivanje ili eskalaciju te krize", kaže ekonomski analitičar.
Hrvatska je ovisna o jeftinom ruskom plinu
U pogledu plina situacija je nešto drugačija. Europa, pa i Hrvatska bile su ovisne o prilično jeftinom ruskom plinu i teško je sada promijeniti tu naviku potrošnje ruskog plina i okrenuti se nekim drugim energentima, konstatirao je Novotny.
Na pitanje jesmo li na vrhuncu poskupljenja cijena hrane i energenata, ili nas vrhunac tek čeka, kaže da na to pitanje nitko ne može dati odgovor te da to zavisi o nizu geopolitičkih događaja u narednim mjesecima. Što se hrane tiče, kaže da to mora biti lokalna stvar.
"Ne možete i ne smijete hranu transportirati na tisuće kilometara. One zemlje koje nemaju dovoljne proizvodnje hrane, kao recimo Kina ili arapske zemlje koje su radile sve samo ne proizvodnju hrane, za razliku od Izraela koji je u pustinji napravio proizvodnju hrane pa je samodostatan što se hrane tiče, ali je i veliki izvoznik, arapske zemlje nisu ulagale u proizvodnju hrane pa imaju manjkove. Ti manjkovi, ako nema dovoljno pšenice iz Ukrajine, to izaziva opasnost da ti krajevi budu gladni", rekao je Damir Novotny u studiju Net.hr-a.
'Uvoz mesa iz Brazila i Argentine je notorna glupost'
"Gotovo je sigurno da će doći do promjena u nabavnim lancima. Na hrvatsko tržište je zbog niskih cijena dolazila zamrznuta piletina iz Brazila, govedina iz Argentine ili zamrznute lignje iz Patagonije, što je notorna glupost. Mora se organizirati lokalna proizvodnja hrane. Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju hrane i u kratkom roku će ove visoke cijene hrane, odnosno primarnih proizvoda, motivirati brojne proizvođače hrane da počnu proizvoditi za lokalno tržište, što u Hrvatskoj nije bio slučaj", rezolutan je ekonomski analitičar, dodajući da smo samodostatni samo u jajima i pšenici.
"Imamo velike količine pšenice, izvozimo tu pšenicu i s te strane Hrvatskoj ne prijeti glad", kaže. U ovom trenutku se u Hrvatskoj hrana isplati proizvoditi, jer se mogu postići dobre cijene na tržištu i može se profitirati na proizvodnji hrane.
Hrvati imaju novca
Novotny je objasnio i što je to inflacija o kojoj cijelo vrijeme govorimo. "Po definiciji, inflacija je kada je velika količina novca u potrazi za manjom količinom roba. Pa kada nemate dovoljnu ponudu roba, cijene rastu", pojasnio je, dodajući da je to kod poljoprivrednih proizvoda najeklatantnije. "Na početku sezone kada nema dovoljno rajčice, njena cijena je 25 kuna za kilogram, a za mjesec dana će pasti na pet kuna za kilogram. Kada imate dovoljno robe na tržištu, cijene padaju. To je osnovna ekonomska zakonitost", kazao je.
Ako se s monetarne strane želi djelovati na inflaciju, jednostavno se treba smanjiti ponudu novca, što se često radi. "Inflacija se zapravo vrlo brzo može zaustaviti tako da banke ne odobravaju kredite, da nema dovoljno novca na tržištu i nema dovoljno potražnje za ovim robama. Kada ne bi bilo dovoljno potražnje, ne bi rasle cijene. Jednostavno se ne bi nitko vozio ako bi gorivo bilo 15 kuna po litri", rekao je. Što se tiče Hrvatske, trenutno vidimo da potrošnja i na ovoj razini goriva ne pada. Drugim riječima, kaže ovaj analitičar, postoji određena količina novca u kućanstvima, koja su spremna platiti tu cijenu po litri goriva.
Novac na tržištu očito postoji, rekao je. "Kako je došlo do tog novca? Prije svega, domaća štednja je prilično velika. Suprotno općem mišljenju da su hrvatski građani siromašni, to nije točno. Naravno da u toj masi štednje postoje oni koji imaju više, i koji imaju manje i koji nemaju ništa, ali u većini slučajeva Hrvatska ima dovoljno štednje da preživi nekoliko godina. Zbog toga novac još uvijek pritječe na tržište i zbog toga cijene zapravo još uvijek rastu. Cijene će padati, kada dođete do jedne točke kada novca više neće biti na tržištu, kada potrošite rezerve, ili će se potrošači početi racionalnije ponašati u odnosu na visoke cijene", pojasnio je.
Inflaciju će zaustaviti podizanjem kamata
Američki FED digao je kamatnu stopu, a iz Europske središnje banke najavljuju da bi i oni to mogli uskoro napraviti. Upitan hoće li to ugroziti oporavak svjetskog gospodarstva, Novotny kaže da možda da, a možda ne. "To ćemo tek vidjeti. Proteklih desetak godina, suprotno osnovnoj ekonomskoj teoriji da velika količina novca može izazvati inflaciju, do inflacije nije došlo. Ovdje je izazvana inflacija zbog nedovoljnog dotoka roba iz azijskih zemalja na europsko tržište. Europa je u međuvremenu u proteklih 20 godina stvorila nabavne lance jeftinijih roba u Aziji. Velika količina novca koju su središnje banke dopuštale da banke emitiraju nije utjecala na inflaciju. Zaboravili smo na nju jer su niske cijene roba iz azijskih zemalja poništile učinke ekspanzivnih monetarnih politika", kaže Novotny.
Javna nabava u Hrvatskoj preferirala je niske cijene, pa su javne ustanove kad su nabavljale hranu kupovale piletinu iz Brazila jer je bila najjeftinija. "No, je li to dobro za domaće tržište, za ljude koji to konzumiraju, za hrvatsku ekonomiju? O tome nije nitko razmišljao. Zbog toga se sada stvari tektonski mijenjaju i u narednim godinama ćemo vidjeti kako će se ta monetarna politika i smanjivanje novca u opticaju utjecati na inflatorna kretanja i općenito na tržište", rekao je.
"Čini se da je američka vlada zbog pregrijavanja tržišta odlučila zaoštriti politiku, odnosno podići kamatnu stopu. To je signal tržištima da malo ohlade. Oni su donijeli odluku da podignu kamatne stope i da će podizati kamate stope svakih mjesec dana tijekom godine, kako bi poslali tržištima jasan signal da se s monetarne strane može donijeti vrlo čvrsta odluka da se zaustavi inflacija. To kontinuirano povećavanje novca u opticaju, to kontinuirano zaduživanje Vlada koje onda subvencioniraju i građane i poduzeća, zapravo mora u jednom trenutku stati", zaključio je Damir Novotny u svojoj analizi za Net.hr.
Analizu Damira Novotnyja o Vladinim mjerama kojima je pokušala smanjiti cjenovni udar na građane, pročitajte sutra u 7 sati na portalu Net.hr.
