U četvrtak bi na redovnoj sjednici Vlada trebala predstaviti sadržaj novog paketa pomoći zbog jesenskog energetskog udara na džepove građana koji će uslijediti poskupljenjem električne energije i prirodnog plina. Zasad su do javnosti dospjeli neki dijelovi paketa koji bi, po nekim najavama, mogao dosegnuti šest milijardi kuna, pri čemu bi najizdašniji trebao biti za male poduzetnike. No, sve je još u području nagađanja i neslužbenih informacija. Ovo su mjere o kojima se zasad govori:
Subvencionirane cijene električne energije
Osim pomoći za građane i javne institucije, razmatra se uvođenje subvencionirane cijene električne energije za obrtnike i male poduzetnike, i to one čija je godišnja potrošnja do 100.000 kWh godišnje. Veliki poduzetnici, odnosno kompanije, nisu uključene u ovaj paket pomoći, a mogli bi biti obuhvaćene mjerama u nekom sljedećem paketu.
Potpora za očuvanje radnih mjesta
Budući da drastično narasli troškovi energenata ugrožavaju poslovanje mnogih poduzetnika, ujedno su ugrožena i mnoga radna mjesta. Stoga Vlada navodno razmatra prijedlog novih mjera potpora za njihovo očuvanje koje bi išle preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a po uzoru na one iz vremena pandemije covida-19. Visina te potpore bila je 4000 kuna po radniku.
Pomoć javnom i neprofitnom sektoru
Za dječje vrtiće, škole, bolnice, muzeje i druge javne ustanove koje su suočene sa znatno većim računima za struju i plin Vlada bi navodno trebala odobriti nov način obračuna, po nižoj, subvencioniranoj tarifi.
Mjere za kućanstva i socijalno ugrožene
Ministar financija Marko Primorac u razgovoru za Večernji list ovih je dana izjavio da Vlada razmatra redefiniranje tarifa, odnosno utvrđivanje određene količine potrošnje električne energije dovoljne prosječnom kućanstvu za koju bi se zadržala postojeća cijena struje, dok bi se iznad te razine plaćala viša tarifa.
'U proračunu ima dovoljno novca za intervenciju, ali...'
O najavljenom sadržaju Vladinog paketa mjera razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjem koji kaže da će puno toga biti jasnije nakon što Vlada objavi paket pomoći, ali da se, prema onome što je dosad "iscurilo" u javnost, može zaključiti da je mjerama "zahvaćeno previše".
"Prihodi proračuna ove godine su, kao što znamo, zbog inflacije prilično visoki tako da u državnom proračunu ima rezervi, čak i više od potrebnih, za intervenciju. No, s čisto ekonomskog stajališta postavlja se pitanje je li to opravdano. Zastupam onu ekonomsku tezu da će to samo povećati kupovnu moć stanovnika i zapravo ubrzati inflaciju, odnosno da neće puno pomoći. Ključno je pitanje na koji način će se pomoć preraspodijeliti i hoće li doista doći do onih kojima je potrebna ili će imati horizontalno djelovanje koje će samo ubrzati inflaciju", kaže Novotny.
'Bonusi onima koji smanje potrošnju, onim drugima malusi'
On, također, smatra kako pomoć iz tog paketa, naročito prema poduzetnicima, mora biti ciljana da bi imala smisla.
"Naš gospodarski rast na polovici godine bio je nešto viši od 7 posto, a do kraja godine mogao bi biti od 6 do 7 posto. Stoga se postavlja pitanje zašto bi uopće Vlada trebala intervenirati. Neka sami ekonomski akteri rasporede svoje viškove novostvorene vrijednosti i počnu štedjeti energiju. Dobra je ideja koja dolazi iz nekih europskih zemalja, da se oni koji manje troše energiju nagrađuju energetskim bonusima, a oni koji bespoštedno troše - energetskim malusima. Treba nagraditi one koji smanjuju potrošnju", smatra Novotny.
Javnim ustanovama koje su inače dio proračunskog sektora Vlada bi, ionako, trebala pomoći "po defaultu", a ne u okviru nekih posebnih mjera. Na koncu je ponovio kako smatra da horizontalne mjere, na način "zahvati što više" nisu dobre.
"Treba pomoći onima koji su doista socijalno ugroženi, jer je to stvar socijalne države. A davati ovako horizontalno, svima podjednako, nema smisla jer će se potrošiti novac, a neće se time ništa dobiti", zaključio je Novotny.
