NET.HR: Može li se već u ovom trenutku procijeniti kakve će gubitke zbog koronavirusa trpjeti hrvatski turizam? Barata se s mnogo neslužbenih podataka, primjerice, da je buking za ljetne mjesece 50 posto manji u odnosu na prije dvije godine, da pojedini hoteli već sada bilježe drastičan pad itd. Koji segmenti hrvatskog turizma su najranjiviji na ovakve pojave?
TKALEC: U ovom trenutku čini se da će dobar dio predsezone trpjeti gubitke jer u zemlji i susjedstvu još nismo dosegnuli vrhunac epidemije. S obzirom na to da smo sada već oko polovice ožujka, i u najoptimističnijem scenariju, teško je zamisliti pune hotele za Uskrs, koji je već za mjesec dana. Hrvatskoj donekle pomaže činjenica što je virus eskalirao u zimskim mjesecima jer je još uvijek moguće ostvariti putovanja u visokoj sezoni, odnosno u srpnju i kolovozu, pod uvjetom da se situacija s koronavirusom smiri s dolaskom proljeća. Naime, hrvatski je turizam specifičan po tome da najveći broj dolazaka, noćenja i prihoda ostvaruje u ljeto kada obitelji tradicionalno idu na godišnji odmor i kada djeca u Europi nemaju školu. Još je uvijek moguće da visoka sezona bude spašena. Drugim riječima, vrijeme nam zasad igra na ruku, pogotovo pokaže li se ovaj virus sezonskim, poput gripe.
S druge pak strane, nikako nam ne pomaže što je gospodarstvo u velikoj mjeri ovisno o turizmu i to što nam je Italija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera te što nam gosti iz Italije čine velik dio turističke potražnje. Ovakva nesretna kombinacija, uz eskaliranje broja slučajeva zaraženih, mogla bi jako naštetiti i turizmu i cijeloj ekonomiji. Vjerojatno bismo mogli upasti i u recesiju, nakon svega pet godina sporog oporavka od prethodne šestogodišnje recesije.
NET.HR: Može li se očekivati značajan pad cijena ove godine, posebno u privatnom i hotelskom smještaju - za koje se lani "sumnjalo" da su previše napuhali cijene?
TKALEC: Ne poboljša li se situacija s virusom, možemo očekivati relativno veći broj dolazaka domaćih turista i onih iz bližih destinacija, dostupnih automobilom. To bi moglo staviti sjeverni Jadran u nešto bolji položaj jer će biti dostupniji turistima iz Zapadne Europe, uz uvjet da blizina Italije ne bude odvraćajući faktor. Promjena strukture turista, i sam pad potražnje, zasigurno će zahtijevati korekciju cijene prema dolje. Moguće je da će ona biti nešto veća kod privatnih iznajmljivača jer su njihovi fiksni troškovi manji. Treba imati na umu da cijene određuje tržište i da su visoke cijene dobrim dijelom dolazile od stvarnog rasta potražnje. Kada potražnja izostane, i cijene se korigiraju.
NET.HR: Je li već u povijesti hrvatskog turizma bilo sličnih situacija, na temelju kojih bismo mogli "učiti" ili analizirati koje su moguće posljedice i kako se braniti od njih?
TKALEC: Ne radi se o identičnoj situaciji, ali primjer koji može poslužiti za komparaciju je NATO-ovo bombardiranje koje se od ožujka do lipnja 1999. događalo u Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Radilo se o nenadanom i kratkoročnom događaju u hrvatskom susjedstvu koji je potpuno uništio buking u predsezoni, a zbog zaustavljanja sukoba tek u lipnju, i dobar dio bukinga u sezoni. Taj primjer, koji smo kolega Ivan Žilić i ja istražili i objavili u znanstvenom radu, pokazuje da je utjecaj na hrvatsku hotelsku industriju bio negativan i vrlo velik. Posebno snažno su bila pogođena poduzeća s više od 50 zaposlenih, dakle uglavnom veliki smještajni objekti, vjerojatno zbog činjenice da hotele pune uglavnom inozemni gosti koji su konflikt u susjednoj državi percipirali vrlo opasnim i odlučili te godine ne otputovati u Hrvatsku. Naši rezultati su pokazali i da su poduzeća koja se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića bila znatno manje pogođena što znači da su domaći turisti, koji tradicionalno odsjedaju ili u vlastitim objektima ili kod privatnih iznajmljivača, dijelom spašavali sezonu 1999. NATO-ov primjer nam je pokazao i jednu dobru stvar, a to je da je potražnja za Hrvatskom kao turističkom destinacijom već iduće godine, dakle 2000., premašila razinu iz 1998. Pad je bio kratkoročan i potpuno je nadoknađen iduće godine. Smiri li se situacija s koronavirusom do kraja godine, 2021. bismo mogli imati vrlo uspješnu turističku godinu.
NET.HR: Što kaže struka: kako će ova pandemija utjecati na svjetske turističke trendove? Hoće li doći do svojevrsnog "zatvaranja" turizma, smanjenja očekivanja od gostiju iz udaljenih destinacija i većeg okretanja prema domaćim turistima?
TKALEC: Trenutačne procjene sugeriraju da bi pad turizma u Europi ove godine mogao iznositi 10 posto, za Italiju dakako puno više, kao i za neke druge svjetske centre epidemije poput Kine ili Južne Koreje. Odluka o putovanju se dobrim dijelom odgađa za neka sigurnija vremena, a oni koji odlučuju putovati biraju ipak nešto bliže i sigurnije destinacije. Kratkoročno gledano, za očekivati je relativno veći priljev domaćih turista i turista iz bližih zemalja. Turizam je takva djelatnost, vrlo osjetljiva na sigurnost i zdravlje jer ako se ne osjećate sigurno, putovati ne morate. Ipak, to ne znači da jednom kada prijetnja nestane ili se ublaži da nećete otputovati. Nije ovo prvi put da neki izvanredni događaji, bilo virusna epidemija, rat, potres ili vulkanska erupcija, kratkoročno utječu na turizam. Ali u pravilu, virus se smiri, vijest se sve manje prenosi po medijima i potražnja se vrati. Za neki oblik "zatvaranja" turizma bila bi potrebna vrlo ozbiljna zdravstvena prijetnja koja ne jenjava; iskustvo nas zasad uči da su ovakve stvari kratkog vijeka.
NET.HR: Kako se u cijeloj situaciji snašlo Ministarstvo turizma? Je li projekt "Tjedan odmora vrijedan" dobar potez?
TKALEC: Načelno smatram da turizam u Hrvatskoj nije sektor koji treba posebne poticaje - privatni iznajmljivači imaju najniže porezne stope u zemlji - jer osim što dobro posluje, ne vidim smisao u tome da se još više jača pretjerana ovisnost gospodarstva o jednoj grani, pogotovo ne onoj koja je izuzetno osjetljiva na ovakve tipove šokova. Ipak, sada kada smo već jako ovisni o turizmu, kada sezona kuca na vrata, a buking pada zbog koronavirusa, može se opravdati ovakva akcija kojoj je cilj da podbačaj turizma ne izazove još negativnije posljedice na cijelo gospodarstvo. Međutim, smatram da ova kriza pogađa sve sektore i da bi se u rješavanje problema trebala uključiti i druga ministarstva, posebno ministarstva gospodarstva, rada, prometa i vanjskih poslova. Dakle, treba nam paket mjera, i to što prije.
NET.HR: A uvođenje "Hrvatske turističke kartice"?
TKALEC: U slučaju da se virus proširi i na ostatak hrvatskog gospodarstva, teško je zamisliti da će poslodavci biti u mogućnosti nagraditi zaposlenike izdavanjem tih kartica. Osim toga, glavni cilj Hrvatske turističke kartice je povećati broj domaćih turista. Trenutačno, to za nas već "radi" koronavirus.
