Premijer Andrej Plenković danas je na sjednici Vlade predstavio masivni paket mjera pomoći za ublažavanje udara rasta cijena "težak" čak 21 milijardu kuna. Tim su mjerama, među ostalim, ograničene cijene električne energije, toplinske energije te ukapljenog plina za kućanstva, pouzetnike, ograničene su i cijene desetak prehrambenih proizvoda, a povećan je iznos socijalnih naknada i proširen broj njihovh korisnika. Paketom mjera, koji će biti na snazi od 1. listopada, Vlada je očito kupila socijalni mir, a dijelu građana omogućila da lakše prebrode neizvjesnu jesen i zimu.
Govoreći o paketu mjera, premijer Plenković kazao je da ga karakteriziraju tri elementa: da je snažan, pravedan i sveobuhvatan. "Mi redistribuiramo ono što nam je na raspolaganju na pravedan način. Paket ne ostavlja nikoga po strani. On cilja na javni i realni sektor", rekao je.
'Državna intervencija samo će pogoršati stvari'
No, koliko je s ekonomskog stajališta paket mjera održiv i hoće li njime problemi koje donose jesen i zima biti odgođeni do proljeća, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.
"Državna intervencija poduzima se kada je ekonomija u recesiji, kada treba pojačati potražnju. Tipična takva intervencija koja je bila dobra i koju sam kao takvu pozdravio, bila je za vrijeme koronakrize kada je Vlada intervenirala i kada poduzeća nisu radila pa im se pomoglo da održe radna mjesta. Međutim, ako je ekonomija u inflatornoj fazi, kao što je sada, državna intervencija može samo pogoršati situaciju i dodati ulje na vatru. To je i teorijski i empirijski dokazano", kazao je Novotny.
Naročito je kritičan prema interveniranju u cijene.
"Intervencija u cijene nije instrument u tržišno orijentiranim ekonomijama, osim u slučajevima kada nema konkurencije. Primjerice, Europska komisija predlaže zamrzavanje gornjih granica cijena energenata zato što na tržištu energenata vlada ruski monopol što se tiče prirodnog plina i OPEC-ov oligopol kada su u pitanju cijene nafte. No, tamo gdje ima dovoljno konkurencije potpuno je besmisleno zamrzavati cijene, jer cijene onda regulira samo tržište. Cijene se mogu zamrzavati tamo gdje nema konkurencije, a zamrzavati ih na razini dnevne portrošnje nije ekonomski opravdano. To je politički potez", smatra Novotny.
'Bilo bi bolje da je Vlada snizila PDV na svu hranu'
Na pitanje hoće li situacija koja je sada ublažena Vladinim mjerama, eksplodirati na proljeće, Novotny odgovara da Vlada ne može vječno intervenirati, bez obzira koliko intervencija bila velika. "Vlada je nekome morala uzeti da bi ovdje dala. To je jednostavno uzimanje iz jednog džepa i stavljanje u drugi. U ekonomskom smislu, to vodi k stagnaciji", kaže.
Bilo bi bolje, smatra Novotny, da je Vlada snizila PDV na sve prehrambene proizvode.
"Ovaj izbor od svega nekoliko proizvoda, koji je sam po sebi čudan, po mome mišljenju posve je besmislen i politički intoniran. Netko može reći - Pa ja uopće ne jedem meso! Ne vdim smisla ni zašto je u taj izbor stavljeno mljeveno meso. To je slučajan izbor, ekonomski potpuno nerazumljiv. Trebalo bi raditi sustavno, a socijalnu politiku ne voditi preko cijena, nego socijalnim intervencijama prema najugroženijim skupinama društva koji teško podnose ovu situaciju. Istina je da dio ovog paketa ide i u tom smjeru, ali to neće biti dovoljno", naglašava Novotny.
'Takve mjere uvjek završe eksplozijom cijena kad isteknu'
Na pitanje što je Vlada trebala konkretnije učiniti za najugorženije skupine, kratko je odgovorio: "Podići mirovine!"
"To su Slovenci napravili i došli su do prosječne mirovine koja je 70 posto prosječne plaće. To je trebala biti jedna od mjera", dodaje.
Inflacija je, kaže, jedan nepravedan porez koji najviše šteti najsiromašnijima, a Vladi zamjera što nikada nije poduzela neko društveno istraživanje da se vidi koliko je ljudi doista na granici siromaštva.
"Mi imamo dosta tzv. bogatih siromaha, ljudi koji imaju male mirovine, ali veliku imovinu koju iznajmljuju, naročito na Jadranu. A trebalo bi pomoći onima koji doista ne mogu preživjeti. Ako idete ograničavati cijene energenata, to će pomoći onima koji mogu platiti, a ne onima koji ne mogu. Na kraju, takve mjere uvijek završe eksplozijom cijena nakon što isteknu. Ne možete vječno ograničavati cijene", naglasio je Novotny.
Po njemu, ovaj paket mjera je politički intonirana kupovina socijalnog mira do proljeća.
"Političari imaju pravo na to, ali oni pritom imaju kratkoročne poglede, samo do kraja mandata. A što će biti nakon toga, drugo je pitanje", kaže.
'Trebalo je ići na porezno rasterećenje plaća'
Jedna od mjera u Vladino paketu je i dodatno oporezivanje poduzeća koja ostvaruju veliku dobit.
"Pitanje je po kojem kriteriju, jer veliku dobit ostvaruju i energetske tvrtke poput Ine i HEP-a. Ove godine će veliku dobit možda ostvariti i turistička poduzeća. Pitanje je treba li oporezivati i IT tvrtke koje dobro zarađuju. Taj kriterij oporezivanja tzv. ekstraprofita vrlo je dvojben i postavlja se pitanje što je u ekstraprofit u kojem slučaju."
Vlada je u paketu mjera predstavila i povećanje neoporezivih primitaka, ali ne - kako se možda očekivalo - i povećanje neoporezivog dijela dohotka čime bi paket mjera uistinu bio sveobuhvatan i svima donio povećanje plaća.
"Vlada u proteklih deset godina gotovo da i nije smanjivala porezno opterećenje, iako su se smanjivali neki porezi poput poreza na dohodak. U svakom slučaju trebalo je s viškovima prihoda ići na porezno rasterećenje. I inače bi trebalo porezno rasteretiti kućanstva i poduzetnike. Potpuno je besmisleno da poduzetnici i dalje plaćaju 17 posto poreza na dobit. Da ne govorimo o rasterećenju potrošnje - PDV na svu hranu trebao bi pasti na 5 ili 6 posto, barem privremeno, To bi onda imalo smisla", zaključio je Novotny.
